Reuma je medicinsko područje koje utječe na živote milijuna ljudi diljem svijeta. Jeste li znali da prema Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji, više od 350 milijuna ljudi pati od neke vrste reumatske bolesti? To je impresivna brojka koja naglašava ozbiljnost ovog zdravstvenog problema.
Dok neki možda često čuju o reumi, mnogi još uvijek nisu svjesni raznolikosti ovog oboljenja i njegove široke palete utjecaja na život pacijenata. Ovaj blog istražuje reumu, od ključnih vrsta bolesti, čimbenika rizika do dijagnostičkih metoda i inovativnih terapijskih pristupa.
Kroz ove informacije proširit ćete vaše razumijevanje o reumi i dobiti korisne smjernice o tome kako prepoznati simptome, pravilno dijagnosticirati, i što je najvažnije, kako živjeti kvalitetan život unatoč ovoj izazovnoj dijagnozi.
Sadržaj
Šta je reuma
Reuma ili reumatizam nije jednostavan pojam, već predstavlja skupinu raznolikih bolesti koje zahvaćaju kosti, zglobove i mišiće. Ova terminologija se često koristi u svakodnevnom govoru, iako je danas manje prisutna u službenoj medicinskoj terminologiji.
Reumatske bolesti obuhvataju širok spektar stanja, uključujući kostobolje, zglobobolje, upale zglobova, lumbago i slične tegobe. Važno je napomenuti da moderna medicina ne koristi izraz “reuma” kao specifičan dijagnozni termin, već se fokusira na identifikaciju konkretnih reumatskih oboljenja.
U medicinskom kontekstu, reumatologija je grana medicine koja se bavi proučavanjem i liječenjem različitih reumatskih bolesti. Ovi poremećaji mogu imati raznolike uzroke, a mnogi od njih su kompleksni s više faktora koji ih izazivaju.
Srodan pojam, artritis, također se često povezuje s reumatizmom, obuhvaćajući niz poremećaja vezanih uz zglobove. Gotovo 1 od 3 odrasle osobe u SAD-u s dijagnosticiranim artritisom, uobičajenim oblikom reumatske bolesti, pati od jakih bolova u zglobovima*.
Liječenje reumatskih bolesti varira ovisno o vrsti i uzroku. Konvencionalna medicina često koristi analgetike, dok se uključuju i različite biljne terapije kao alternativa.
U suštini, reuma predstavlja kompleksan izazov za medicinsku zajednicu, a njeno pravilno razumijevanje i liječenje ključni su za poboljšanje kvalitete života osoba koje se suočavaju s ovim zdravstvenim stanjem.
Kako reumatska bolest, tzv. reuma uzrokuje jake bolove
Reumatska bolest je pojam koji obuhvaća artritis i nekoliko drugih stanja koja utječu na zglobove, tetive, mišiće, ligamente, kosti i mišiće (artritis se odnosi na poremećaje koji uglavnom pogađaju zglobove).
Reumatske bolesti, poput osteoartritisa, mogu uzrokovati jake bolove u zglobovima zbog propadanja hrskavice, čvrstog, ali mekanog tkiva koje štiti zglobove, kada se ne upravlja dobro.
Najčešće reumatske bolesti uključuju osteoartritis, najčešći oblik artritisa, i reumatoidni artritis – ponekad nazivan RA. Reumatoidni artritis je stanje u kojem imunološki sustav napada zdrave stanice. Može izazvati upalu, oticanje i bol u nekoliko zglobova odjednom.
Druge uobičajene reumatske bolesti uključuju:
- Fibromialgiju: to je reumatski poremećaj koji pogađa 4 milijuna ljudi i uzrokuje bol po cijelom tijelu (također nazivan rasprostranjeni bol), probleme sa snom, umor i često emocionalnu i mentalnu uznemirenost.
- Giht: oblik artritisa u kojem se kristali urata nakupljaju u zglobu, obično velikom zglobu palca na nozi.
- Dječji/juvenilni artritis: artritis kod djece; najčešći oblik je juvenilni reumatoidni artritis.
- Lupus: kronična autoimuna bolest koja se javlja kada imunološki sustav tijela napada tkiva i organe, uzrokujući oštećenje bilo kojeg dijela tijela.
Čimbenici rizika za reumatske bolesti ovise o određenoj bolesti.
Više o reumatskim bolestima i faktorima rizika za artritis možete pročitati na internetskoj stranici Kako prepoznati artritis. Upala zglobova i drugih ligamenata može uzrokovati dugotrajnu ili kroničnu bol i gubitak ravnoteže.
Vrste reumatskih bolesti
Reuma se razdvaja na upalne vrste in degenerativne vrste.
Upalne vrste reume
Upalne vrste, kao što je na primjer reumatoidnog artritisa, karakteriziraju se kao autoimune reakcije tijela koja uzrokuju upalu zglobova.
Ova vrsta reumatske bolesti često rezultira simetričnim bolom, oticanjem i ograničenom pokretljivošću zglobova.
Pored reumatoidnog artritisa česte su i sledeće upalne vrste reume:
- Lupus, koji je kronična autoimuna bolest koja može utjecati na različite dijelove tijela, uključujući zglobove. Identifikacija ovog tipa reumatizma uključuje analizu simptoma, laboratorijske testove i procjenu medicinske povijesti pacijenta.
- Reumatoidni poliartritis je sličan reumatoidnom artritisu ali pogađa više zglobova. Osim simetričnih bolova, karakterizira ga upala sinovijalne membrane u zglobovima.
- Ankilozantni spondilitis, koji je upalna bolest koja se najčešće javlja u donjem dijelu leđa. Značajna karakteristika ankilozantnog (ili ankilozirajočeg) spondilitisa je postupno stvrdnjavanje i fuzija zglobova kralježnice. Još: Ankilozirajoči spondilitis oz. ankilozni spondilitis (slo).
- Psorijatični artritis je povezan s psorijazom, kožnim poremećajem. Osim karakterističnih kožnih promjena, ovaj tip reumatoidnog artritisa uzrokuje upalu zglobova.
- Polimijalgija reumatika uzrokuje bol i ukočenost u mišićima, posebno u ramenima i kukovima. Često je povezana s temporalnim arteritisom.
Upalne vrste reumatizma dijagnosticiraju se pažljivim promatranjem simptoma, fizičkim pregledom, laboratorijskim testovima i slikovnim metodama poput rendgenskih snimaka i magnetske rezonancije. Rana dijagnoza i identifikacija specifičnog tipa reumatizma ključni su za pravilan pristup liječenju i upravljanju ovim kompleksnim bolestima.
Degenerativne vrste reumatskih bolesti
S druge strane, degenerativne vrste reumatskih bolesti, poput osteoartritisa, proizlaze iz postupnog propadanja hrskavice u zglobovima.
- Osteoartritis je najčešći tip degenerativne reumatske bolesti, karakteriziran postupnim propadanjem hrskavice u zglobovima. Prepoznaje se po bolu, oticanju i ograničenoj pokretljivosti zahvaćenih zglobova.
- Degenerativni spondiloartritis utječe na kralježnicu, uzrokujući bol, ukočenost i smanjenu fleksibilnost. Povezan je s degeneracijom intervertebralnih diskova. Još: Degenerativne promjene kralježnice [Odgovori na vaša pitanja]
- Deformirajući osteoartritis, poznat i kao Heberdenova čvoruga, oblik je reumatizma koji utječe na zglobove prstiju. Prepoznaje se po stvaranju čvorova na krajevima prstiju.
- Chondromalacia Patellae je degenerativna bolest koja pogađa hrskavicu ispod patele (koljčane kosti). Ova vrsta reumatizma često uzrokuje bol u prednjem dijelu koljena.
- Aseptička nekroza zglobova karakterizira smrt dijela kosti zbog gubitka dotoka krvi. To može uzrokovati bol i smanjenje funkcionalnosti zahvaćenih zglobova.
- Idiopatska skeletalna hiperostoza ili Forestierova bolest uzrokuje pretjeranu rast kostiju na kralježnici, zglobovima i tetivama. Prepoznaje se po karakterističnim koščatim izraslinama.
Degenerativne vrste reumatizma dijagnosticiraju se na temelju kliničkih simptoma, fizičkog pregleda, rendgenskih snimaka i drugih slikovnih metoda. Proučavanje specifičnosti svakog tipa reumatizma ključno je za uspješno upravljanje simptomima i odabir pravilnih terapijskih pristupa.
Razlika između upalne in degenerativne vrste reuma leži u uzroku i mehanizmu koji pridonose njihovom razvoju, pri čemu upalne vrste pokreće autoimunitet, dok degenerativne vrste proizlaze iz trošenja hrskavice.
Važno je naglasiti da obje vrste reumatskih bolesti mogu znatno utjecati na kvalitetu života pacijenata, zahtijevajući prilagođene pristupe dijagnozi i liječenju.
Čimbenici rizika reume
Čimbenici rizika pojava reume so trojica: genetska predispozicija, okolišni faktori i vaš životni stil.
Genetska predispozicija
Genetska predispozicija predstavlja važan čimbenik rizika za razvoj reumatskih bolesti, uključujući reumatoidni artritis i druge oblike reume.
Kada postoji obiteljska povijest određenih reumatskih oboljenja, povećava se vjerojatnost da će drugi članovi obitelji također biti podložni tim bolestima. Ova obiteljska veza sugerira nasljednu komponentu koja može utjecati na osjetljivost pojedinca na određene autoimune procese povezane s reumatskim bolestima.
Genetske varijacije* igraju ključnu ulogu u određivanju podložnosti pojedinca. Specifični geni povezani s imunološkim sustavom i upalnim odgovorima često su naslijeđeni, što može povećati rizik od nepravilnih reakcija imunološkog sustava koje karakteriziraju reumatske bolesti.
Ove genetske predispozicije ne znače nužno da će osoba razviti reumu ali povećavaju sklonost prema tome.
Proučavanje genetskog nasljeđa omogućava bolje razumijevanje mehanizama koji stoje iza pojave reumatoidnog artritisa i drugih sličnih oboljenja. Identifikacija specifičnih genetskih čimbenika omogućava rano prepoznavanje rizičnih populacija te prilagođeni pristup prevenciji i liječenju.
U konačnici, iako genetska predispozicija može povećati rizik od reumatizma, drugi čimbenici poput okolišnih utjecaja i životnog stila također igraju značajnu ulogu u kompleksnom spektru faktora koji dovode do pojave reumatskih bolesti*.
Okolišni faktori koji uteču na reumu
Okoliški faktori igraju značajnu ulogu kao faktori rizika za reumu, posebno u interakciji s genetskim predispozicijama.
Infekcije su jedan od ključnih okolišnih faktora koji mogu potaknuti autoimuni odgovor tijela, dovodeći do upale zglobova karakteristične za reumatske bolesti. Određene bakterije (npr. Streptococcus pyogenes (uzročnik streptokoknih infekcija) i Mycoplasma pneumoniae (uzročnik atipične pneumonije) te virusi Epstein-Barr virus (povezan s nekim autoimunim poremećajima), Parvovirus B19 (može uzrokovati reaktivni artritis), Hepatitis B i C virusi (povezani s nekim oblicima artritisa), Human Immunodeficiency Virus (HIV, može utjecati na zglobove) * mogu pokrenuti neželjeni odgovor imunološkog sustava, posebice u osoba s genetskom sklonosti prema reumatizmu.
Toksini (npr. duhan, industrijski kemijski spojevi, zagađivači zraka, kemikalije u kučanstvu,… su također važan čimbenik rizika.
Pušenje, na primjer, pokazalo se da povećava rizik od reumatoidnog artritisa*, dok izloženost kemikalijama i zagađivačima može doprinijeti razvoju reumatskih bolesti. Molekule prisutne u duhanskom dimu mogu izazvati imunološki odgovor koji potiče upalu zglobova.
Genetska predispozicija i okolišni faktori često surađuju u kompleksnom odnosu. Osobe s određenim genetskim varijacijama mogu biti osjetljivije na određene okolišne utjecaje. Na primjer, ako postoji obiteljska povijest reumatoidnog artritisa, izloženost pušenju može dodatno povećati rizik kod pojedinca*.
Važno je napomenuti da su istraživanja pokazala i povezanost između prehrambenih faktora, poput određenih dijeta, i rizika od reumatizma. Nedavna istraživanja također ukazuju na ulogu crijevne mikrobiote u razvoju reumatskih bolesti.
U suštini, reumatizam nije isključivo rezultat genetskih predispozicija, već kompleksne interakcije između genetskih čimbenika i okolišnih utjecaja. Razumijevanje ovih interakcija ključno je za identifikaciju rizičnih skupina, prevenciju i pravovremeno liječenje reumatskih bolesti.
Životni stil i reuma
Životni stil igra ključnu ulogu u razvoju reumatoidnog artritisa i drugih reumatskih bolesti, utječući na njihovu pojavu, tijek i ozbiljnost. Faktori poput tjelesne aktivnosti, prehrane, tjelesne mase i pušenja mogu značajno utjecati na rizik od reume.
Pravilna tjelesna aktivnost ima zaštitnu ulogu protiv razvoja reumatoidnog artritisa. Redovito vježbanje održava zdravlje zglobova, jača mišiće i potiče opću dobrobit.
S druge strane, sjedilački način života može povećati rizik od reumatskih bolesti. Nedostatak fizičke aktivnosti može doprinijeti povećanju tjelesne mase, stvaranju dodatnog stresa na zglobovima i povećanju upalnih procesa.
Prehrana također ima značajan utjecaj. Dijeta bogata antioksidansima, omega-3 masnim kiselinama i vitaminima može pridonijeti smanjenju upale u tijelu, što može biti korisno u prevenciji reumatskih bolesti.
S druge strane, visoki unos zasićenih masti, šećera i prerađenih namirnica može potaknuti upalne procese, povećavajući rizik od reume.
Još:
Tjelesna masa također ima svoju ulogu. Prekomjerna tjelesna masa povećava opterećenje na zglobovima, posebice na koljenima, čime se povećava rizik od razvoja osteoartritisa, jednog od oblika reumatskih bolesti.
Pušenje je dodatni važan faktor. Pušenje ne samo da povećava rizik od razvoja reumatoidnog artritisa već i pogoršava tijek bolesti. Osobe koje puše često imaju teže oblike reumatoidnog artritisa i lošije odgovaraju na terapiju.
Životni stil, stoga, djeluje kao ključan čimbenik u kontroli rizika od reumatizma. Prilagodba zdravih životnih navika, uključujući redovito vježbanje, uravnoteženu prehranu i prestanak pušenja, može igrati značajnu ulogu u prevenciji i upravljanju reumatskim bolestima. Važno je pojedincima biti svjesnima utjecaja njihovog životnog stila na opću zdravstvenu sliku i poduzeti korake prema zdravim navikama koje smanjuju rizik od reume.
Dijagnostika reumatskih bolesti i kako se radi reuma test
Dijagnostika reumatskih bolesti uključuje posjet liječniku, fizički pregled i laboratorijske testove.
Liječnik će analizirati simptome reume, provesti fizički pregled, a zatim naručiti laboratorijske testove kako bi potvrdio dijagnozu. Važnost rane dijagnoze je ključna jer omogućuje brže započinjanje liječenja i upravljanje simptomima, čime se poboljšava kvaliteta života pacijenta.
Reuma testovi uključuju:
Test reumatskih faktora (RF)
Reumatski faktori (RF) predstavljaju skup proteina IgM (Imunoglobulin M), IgG (Imunoglobulin G), IgA (Imunoglobulin A) koji predstavljaju ključne komponente RF-a, a njihova prisutnost u krvi pacijenta mjeri se kako bi se procijenila reaktivnost imunološkog sustava i potvrdila moguća autoimuna reakcija povezana s reumatskim bolestima*.
Tijelo stvara ove proteine kao odgovor na vlastite antigene.
U kontekstu, određivanje razine RF ključno je za dijagnostiku reumatoidnog artritisa i drugih reumatskih bolesti.
Povećane razine RF-a često su povezane s autoimunim reakcijama koje karakteriziraju upalu zglobova.
Test za RF provodi se analizom pacijentove krvi kako bi se detektirala prisutnost ovih specifičnih proteina. Pozitivan rezultat može ukazivati na prisutnost autoimune bolesti, ali sam RF nije dovoljan za konačnu dijagnozu. Kombinacija RF-a s drugim testovima i kliničkim promatranjem pridonosi preciznijem utvrđivanju reumatskih bolesti.
Test C-reaktivnih protein (CRP) i sedimentacija eritrocita (ESR)
Ovo su dva važna pokazatelja koji se analiziraju u reuma testovima kako bi se procijenila razina upale u tijelu, posebno u zglobovima.
CRP je protein koji proizvode jetra u odgovoru na upalu ili infekciju. Povišene razine CRP-a ukazuju na prisutnost upalnog procesa, a njegovo praćenje pomaže u dijagnosticiranju i praćenju reumatskih bolesti, uključujući reumatoidni artritis.
Sedimentacija eritrocita (ESR) je mjera brzine kojom crvene krvne stanice padaju na dno cijevi. Povećana ESR ukazuje na povećanu količinu upalnih proteina u krvi. U kontekstu reuma testa, povišene razine ESR-a mogu sugerirati prisutnost reumatske bolesti i zbog toga značajno doprinose dijagnostičkom procesu.
Ovi testovi*, zajedno s drugim parametrima, pomažu liječnicima u procjeni ozbiljnosti upalnog odgovora u tijelu pacijenta, pružajući vrijedne informacije za dijagnozu i praćenje reumatskih bolesti.
Precizna analiza CRP-a i ESR-a omogućuje individualizirani pristup liječenju, poboljšavajući učinkovitost terapije i kvalitetu života pacijenata s reumatizmom.
Test anticitruliniranih protutijela (Anti-CCP)
Je ključan u reuma testiranju. Ovaj test identificira prisutnost specifičnih protutijela koja reagiraju s citruliniranim proteinima.
Citrulinacija* je postupak modifikacije proteina prisutnih u zglobovima, a Anti-CCP protutijela povezana su s reumatoidnim artritisom.
Povišene razine Anti-CCP često ukazuju na autoimuni odgovor koji karakterizira ovu reumatsku bolest. Test Anti-CCP koristi se za rano otkrivanje reumatoidnog artritisa, pružajući važne informacije za postavljanje dijagnoze i određivanje pristupa liječenju.
Test ANA (Antinuklearna antitijela)
Antinuklearna antitijela (ANA) su ključna komponenta reuma testa. ANA su protutijela koja reagiraju s nuklearnim komponentama unutar stanica.
Povećane razine ANA povezane su s autoimunim poremećajima, uključujući reumatoidni artritis i sistemski eritemski lupus*.
Test ANA se koristi za otkrivanje autoimunih bolesti koje utječu na zglobove. Pozitivan rezultat upućuje na potrebu dodatnih testova za preciznu dijagnozu reumatskih bolesti, pridonoseći individualiziranom pristupu liječenju i boljem upravljanju simptomima.
Značajan doprinos testovima reume doprinose i radiološki prikazi, rendgenski snimci i druge slikovne metode mogu pokazati promjene u zglobovima karakteristične za reumatske bolesti.
Rana dijagnoza kritična je jer omogućuje pravovremeno interveniranje i upravljanje bolešću, sprječavajući progresiju i oštećenje zglobova. Pacijenti s sumnjom na reumu trebali bi potražiti stručnu medicinsku pomoć kako bi se utvrdila točna dijagnoza i postavio individualni plan liječenja.
Liječenje reume
Liječenje reume obuhvaća različite pristupe, od konvencionalnih terapija do alternativnih metoda.
Konvencionalne terapije liječenja reume
Konvencionalni pristupi reumatizmu uključuju korištenje različitih lijekova i fizikalnu terapiju.
Lijekovi za reumu
Lijekovi kao što su nesteroidni protuupalni lijekovi (NSAID), steroidi, imunosupresivi i biološki lijekovi često se koriste za kontrolu upale i ublažavanje simptoma.
Fizikalne terapije za reumu
Fizikalna terapija odnosi se na vježbe i tehnike koje poboljšavaju pokretljivost zglobova te smanjuju bol i upalu (npr: Vježbe za jačanje mišića: čučnjevi, podizanje utega, vježbe s gumenim trakama, vježbe za povećanje fleksibilnosti, Vježbe istezanja: pilates, joga, Aerobne vježbe: hodanje, plivanje, vožnja bicikla, Terapeutske tehnike: toplinska terapija (primjena topline na zahvaćena područja), hladna terapija (primjena hladnoće za smanjenje upale), masaža, fizioterapija, magnetna elektroterapija, ultrazvuk, transkutana električna stimulacija (TENS)
Medicinska gimnastika: specifične vježbe prema individualnim potrebama, vježbe za poboljšanje ravnoteže, Vježbe disanja: tehnike dubokog disanja, vježbe disanja s fokusom na opuštanje, Joga za reumu: posebne joga poze koje potiču fleksibilnost i opuštanje, tehnike disanja u sklopu joge,…
Alternativni pristupi liječenju reume
Alternativne terapije postaju sve popularnije u reuma terapiji. Akupunktura, to je primjena tankih igala na određene točke tijela, pokazala je učinkovitost u smanjenju boli i poboljšanju funkcije zglobova. Prehrambene promjene, poput prelaska na antiupalnu dijetu, također su prepoznate kao podrška konvencionalnom liječenju. Ovi pristupi pružaju holistički pristup liječenju, doprinoseći poboljšanju kvalitete života pacijenata s reumatskim bolestima*.
Prevencija reumatskih bolesti
Prevencija reumatskih bolesti ključna je za očuvanje zdravlja.
Rana identifikacija simptoma, poput bolova u zglobovima i oticanja, omogućuje pravovremeno započinjanje terapije, sprječavajući progresiju bolesti.
Aktivno praćenje tjelesnih znakova i simptoma važno je za osobe s genetskom predispozicijom ili onima koji su izloženi okolišnim čimbenicima rizika.
Životni stil, uključujući redovito vježbanje, zdravu prehranu i izbjegavanje pušenja, igra ključnu ulogu u prevenciji reumatizma. Održavanje zdravog životnog stila smanjuje opterećenje zglobova, potiče opću dobrobit i pridonosi smanjenju rizika od reumatskih bolesti.
Česta pitanja
Kako prepoznati prve simptome reume
Prvi simptomi reume uključuju bolove u zglobovima, ukočenost, oticanje i smanjenu pokretljivost. Također, osobe mogu primijetiti umor, slabost i poteškoće s obavljanjem svakodnevnih aktivnosti. Rana identifikacija simptoma važna je za pravovremenu dijagnozu i liječenje. Osobe s ponavljajućim ili dugotrajnim bolovima u zglobovima trebaju potražiti medicinsku pomoć kako bi se utvrdila moguća prisutnost reumatskih bolesti.
Da li je reuma genetska
Da, reuma može imati genetsku predispoziciju, što znači da postoji nasljedna sklonost prema određenim reumatskim bolestima. Genetski čimbenici igraju ulogu u razvoju reumatoidnog artritisa i drugih oblika reume.
Ako članovi obitelji imaju povijest reumatskih bolesti, povećava se vjerojatnost da će drugi članovi obitelji također razviti slične bolesti. Ipak, genetska predispozicija nije jedini uzrok, a okolišni faktori također igraju značajnu ulogu u razvoju reumatizma.
Može reuma nestati
Reuma se može povremeno smiriti ili u potpunosti nestati uz odgovarajuće liječenje i upravljanje simptomima. Međutim, neki oblici reumatskih bolesti su kronični i mogu zahtijevati dugotrajno liječenje radi održavanja simptoma pod kontrolom.
Rano prepoznavanje, pravovremeno liječenje i promjene u načinu života mogu poboljšati kvalitetu života osoba s reumatskim bolestima. Važno je redovito pratiti savjete stručnjaka kako bi se optimalno upravljalo reumatskim stanjem.
Koje su bolesti kralježnice najčešče povezane s reumom
- Ankilozantni spondilitis (AS): Kronična upalna bolest koja utječe na kralježnicu, često uzrokujući bol i ukočenost.
- Reumatoidni artritis (RA): Autoimuna bolest koja može utjecati na zglobove, uključujući i one u kralježnici, izazivajući bol i deformacije.
- Reumatoidni spondilitis (Reiterov sindrom): Upalna bolest koja može uzrokovati upalu zglobova kralježnice, dovodeći do boli i gubitka pokretljivosti.
- Lupus: Autoimuna bolest koja može uzrokovati upalu kralježnice i zglobova, često praćena bolom i ukočenošću.
- Psorijatični artritis: Povezan s psorijazom, ova bolest može utjecati na kralježnicu, izazivajući upalu i bol.
- Osteoartritis kralježnice: Degenerativna bolest koja može uzrokovati oštećenje hrskavice u kralježnici, dovodeći do boli i smanjene pokretljivosti.
Važno je napomenuti da su ove bolesti različite po svojim uzrocima i karakteristikama, ali sve imaju zajedničku crtu u utjecaju na kralježnicu i zglobove, što može rezultirati različitim simptomima i komplikacijama.
Dodatno: