Ankilozantni spondilitis je kronična upalna bolest koja najčešće zahvaća kralježnicu i sakroilijakalne zglobove. Tipični simptomi su bol u donjem dijelu leđa i ukočenost, osobito ujutro ili nakon mirovanja, a često se ublažavaju kretanjem. Bolest se ne može izliječiti, ali se uz lijekove, vježbanje i fizikalnu terapiju simptomi kod većine ljudi mogu dobro držati pod kontrolom.

Što je ankilozantni spondilitis?

Ankilozantni spondilitis je oblik artritisa koji uzrokuje upalu i oštećenje sakroilijakalnih zglobova, odnosno zglobova koji se nalaze između kralježnice i zdjelice. Osim toga, bolest može zahvatiti i druge dijelove kralježnice te druge zglobove, primjerice koljena.

S vremenom se upaljeni zglobovi kralježnice mogu spojiti, odnosno srasti. To znači da se više ne mogu normalno i samostalno pomicati. Riječ spondilitis znači upala kralježnice, dok ankiloza znači spajanje ili srastanje dvije kosti u jednu cjelinu.

Ankilozantni spondilitis je relativno rijetka bolest. Procjenjuje se da pogađa oko 1 od 1.000 ljudi. Može se pojavljivati u obiteljima, iako točan uzrok bolesti još nije u potpunosti poznat.

Najčešće se javlja kod inače zdravih mladih muškaraca. Muškarci ovu bolest dobivaju znatno češće nego žene. Poremećaj se najčešće pojavljuje između 20. i 40. godine života, ali se može razviti i kod djece.

Simptomi ankilozantnog spondilitisa

Osoba koja ima ankilozantni spondilitis najčešće osjeća bol ili ukočenost u donjem dijelu leđa. Simptomi su obično najizraženiji ujutro ili nakon dužeg mirovanja, a često se poboljšavaju kretanjem, laganom aktivnošću ili vježbanjem.

To je važno razlikovati od mnogih drugih uzroka bolova u leđima. Kod nekih drugih problema s leđima bol se može pogoršati tijekom vježbanja, dok se kod ankilozantnog spondilitisa tegobe često smanjuju kada se osoba razgiba.

Bol u leđima obično počinje u sakroilijakalnom zglobu, odnosno području gdje se kralježnica spaja sa zdjelicom. Nakon toga se bol može širiti prema donjem dijelu kralježnice. S vremenom bolest može zahvatiti i cijelu kralježnicu.

Osobe mogu osjećati bol i osjetljivost u bedrima, kukovima i drugim zglobovima trupa. Mogu se upaliti i drugi zglobovi, poput koljena i gležnjeva, iako bolest obično ne zahvaća velik broj zglobova na rukama i nogama.

Kako kralježnica i strukture koje je podupiru postaju sve kruće, osoba se može početi pogrbljeno držati. S vremenom kosti kralježnice mogu srasti, odnosno spojiti se. Tada kralježnica može postati izrazito ukočena i tvrda, što se ponekad naziva ukočena kralježnica.

Takva ukočenost može otežati duboko disanje. Razlog je taj što se kod ukočene kralježnice i ukočenih zglobova između rebara i prsne kosti prsni koš teže širi. Zbog boli i ukočenosti u donjem dijelu leđa mogu se pojaviti i problemi s hodanjem. Kod težih oblika bolesti gotovo svaki pokret može postati bolan.

U nekim slučajevima upala može zahvatiti i pluća, što može uzrokovati kratak dah. Upala se također može pojaviti u očima, gdje može dovesti do crvenih, bolnih očiju i smanjenog vida.

Drugi mogući simptomi ankilozantnog spondilitisa uključuju:

• umor
• povišenu temperaturu
• gubitak apetita
• gubitak tjelesne težine

Ankilozantni spondilitis ili obična bol u leđima?

Ankilozantni spondilitis može se u početku zamijeniti s običnom boli u leđima. Razlika je u tome što je kod upalne boli ukočenost često najjača ujutro ili nakon mirovanja, a smanjuje se kretanjem. Kod mehaničke boli u leđima bol se češće pogoršava opterećenjem i poboljšava odmorom.

Dijagnosticiranje ankilozantnog spondilitisa

Liječnik će vas najprije pitati o simptomima. Zanimat će ga gdje se bol javlja, koliko traje, kada je najgora i poboljšava li se kretanjem ili mirovanjem. Nakon toga će vas pregledati i procijeniti pokretljivost kralježnice i zglobova.

Liječnik može preporučiti RTG snimanje ili druge slikovne pretrage, poput CT-a ili magnetske rezonance, odnosno MR-a. Te pretrage pomažu u otkrivanju promjena na sakroilijakalnim zglobovima ili drugim zglobovima koji su bolni, ukočeni ili upaljeni.

Liječnik također može naručiti krvni test kojim se traži gen koji se zove HLA-B27. Taj se gen češće nalazi kod ljudi s ankilozantnim spondilitisom nego kod ljudi koji nemaju ovu bolest.

Ipak, važno je znati da prisutnost gena HLA-B27 ne znači automatski da osoba ima ili da će sigurno razviti ankilozantni spondilitis. Također, neki ljudi s ankilozantnim spondilitisom nemaju taj gen.

Dijagnoza se zato ne postavlja samo na temelju jednog nalaza. Liječnik dijagnosticira bolest na temelju kombinacije simptoma, fizičkog pregleda, krvnih testova i slikovnih pretraga.

Koliko traje ankilozantni spondilitis?

U mnogim slučajevima ankilozantni spondilitis je blag i može godinama ostati neprepoznat. Neke osobe dugo imaju samo povremenu bol i ukočenost, zbog čega se bolest može zamijeniti s običnim bolovima u leđima.

Ipak, riječ je o dugotrajnom, odnosno cjeloživotnom stanju. To znači da bolest ne nestaje u potpunosti, ali se simptomi često mogu držati pod kontrolom pravilnim liječenjem i načinom života.

Može li se ankilozantni spondilitis spriječiti?

Trenutno ne postoji poznat način kako se ankilozantni spondilitis može spriječiti. Budući da uzrok bolesti nije potpuno jasan i da ulogu mogu imati nasljedni čimbenici, bolest se ne može jednostavno izbjeći određenom promjenom navika.

Ipak, kada se bolest prepozna, pravilno liječenje, redovito kretanje i dobra briga o kralježnici mogu pomoći u usporavanju tegoba i očuvanju pokretljivosti.

Liječenje ankilozantnog spondilitisa

Cilj liječenja je smanjiti bol u zglobovima, ublažiti upalu i spriječiti, odgoditi ili ispraviti oštećenja i deformacije kralježnice i drugih zglobova.

Liječenje se obično prilagođava svakoj osobi posebno. Kod nekih ljudi dovoljni su lijekovi i redovite vježbe, dok su kod drugih potrebni jači lijekovi ili dodatni oblici terapije.

Lijekovi

Kod ankilozantnog spondilitisa lijekove propisuje liječnik ili reumatolog, ovisno o simptomima i aktivnosti bolesti.

Najčešće se prvo koriste nesteroidni protuupalni lijekovi, poput ibuprofena, naproksena, diklofenaka, ketoprofena, celekoksiba ili etorikoksiba. Oni mogu smanjiti bol, upalu i jutarnju ukočenost.

Kod blažih bolova može se koristiti i paracetamol, ali on ne djeluje na upalu.

Ako bolest nije dobro kontrolirana, liječnik može razmotriti biološke lijekove ili ciljanu terapiju, primjerice TNF inhibitore, IL-17 inhibitore ili JAK inhibitore. Primjeri djelatnih tvari su adalimumab, etanercept, infliksimab, golimumab, sekukinumab, iksekizumab, bimekizumab, tofacitinib i upadacitinib.

Ako su zahvaćeni i zglobovi izvan kralježnice, poput koljena ili gležnjeva, ponekad se koriste sulfasalazin ili metotreksat.

Terapiju ne treba birati samostalno. Liječnik procjenjuje koji je lijek najbolji za vas.

Svakodnevno upravljanje bolešću

Liječenje najčešće uključuje fizikalnu terapiju i vježbanje. Fizioterapeut može izraditi program vježbi koji obično uključuje vježbe za opseg pokreta i istezanje. Cilj je da kralježnica ostane što fleksibilnija.

Vježbe za trbušne i leđne mišiće mogu pomoći u održavanju dobrog držanja. To je važno jer kod ankilozantnog spondilitisa postoji rizik da se osoba s vremenom počne pogrbljeno držati.

Plivanje je posebno dobra aktivnost jer se u vodi ukočeni i bolni dijelovi tijela često lakše pokreću. Bicikliranje također može biti dobra vježba za ljude s ankilozantnim spondilitisom.

Treba izbjegavati aktivnosti koje previše opterećuju leđa. Na primjer, trčanje kod nekih osoba može pogoršati bol u leđima jer stvara dodatni pritisak na zglobove kralježnice.

Topla kupka, toplina i masaža mogu pomoći u ublažavanju boli i napetosti. Ako je moguće, preporučuje se spavanje na leđima, na čvršćem madracu, uz mali jastuk ili bez jastuka.

Budući da ankilozantni spondilitis može zahvatiti kosti prsnog koša, kapacitet pluća može se smanjiti. Zato vježbe disanja mogu pomoći u održavanju što bolje plućne funkcije. Ako osoba puši, prestanak pušenja trebao bi biti jedan od prioriteta.

Čak i uz najbolje liječenje, kod nekih ljudi može doći do srastanja kralježnice. Ipak, većina ljudi i dalje može normalno funkcionirati. U određenom trenutku mogu pomoći i pomagala poput ortoze za leđa, steznika, štapa ili udlaga za zglobove.

Ako su zahvaćeni drugi organi, primjerice srce ili oči, osoba će možda trebati pregled specijalista i dodatno liječenje. Na primjer, ako bolest utječe na srce, u rijetkim slučajevima može biti potreban i pacemaker.

Operacija

Kao i kod drugih oblika artritisa, operacija se obično razmatra kao zadnja mogućnost. To znači da se o njoj razmišlja tek kada druge terapije ne djeluju dovoljno dobro ili kada su oštećenja zglobova toliko velika da ozbiljno narušavaju svakodnevni život.

Operacija nije potrebna kod većine ljudi s ankilozantnim spondilitisom, ali može biti korisna u posebnim slučajevima, primjerice kod teškog oštećenja kuka ili izraženih deformacija.

Kada se javiti liječniku?

Obratite se zdravstvenom stručnjaku ako imate simptome koji bi mogli upućivati na ankilozantni spondilitis, osobito ako se javljaju:

• bol u leđima i ukočenost koji se postupno pogoršavaju tijekom tjedana ili mjeseci
• jutarnja ukočenost koja se poboljšava nakon toplog tuša ili lagane vježbe
• simptomi koji traju tjednima ili mjesecima, a ne prolaze sami od sebe

Posebno je važno obratiti pažnju na bol koja se ne ponaša kao obična mehanička bol u leđima. Ako je bol najgora nakon mirovanja, a bolja nakon kretanja, to može biti znak upalnog problema.

Prognoza

Ljudi s ankilozantnim spondilitisom obično prolaze kroz razdoblja u kojima se simptomi poboljšavaju i razdoblja u kojima se pogoršavaju. Ta se razdoblja ne mogu uvijek predvidjeti.

Uz liječenje se simptomi najčešće mogu ublažiti ili držati pod kontrolom, tako da osoba može voditi normalan, aktivan i produktivan život. Ipak, čak i uz liječenje, kod nekih osoba mogu se razviti trajni problemi s držanjem, pokretljivošću i ukočenošću kralježnice.

Kod kronične boli u leđima i ukočenosti, uz standardno liječenje i fizikalnu terapiju, neki biraju i magnetnu terapiju kao dopunu klasičnim metodama. Ona može podržati opuštanje mišića, cirkulaciju, regeneraciju i ublažavanje noćne boli.

Ako razmišljate o toj opciji, dostupno vam je besplatno savjetovanje s Magus stručnjacima.

Često postavljana pitanja o ankilozantnom spondilitisu