Artritis: Sve što treba znati o simptomima, uzrocima, liječenju i prevenciji

Očekuje se da će u narednim desetljećima porasti broj osoba s dijagnosticiranim artritisom.

Do 2040. godine, se u USA oćekuje da će oko 78,4 milijuna odraslih osoba starijih od 18 godina (25,9% predviđene ukupne odrasle populacije) imati dijagnosticirani artritis prema liječničkom mišljenju, u usporedbi s 58,5 milijuna odraslih osoba u razdoblju od 2016. do 2018. godine (23,7%)⁹.

Artritis je kronična bolest koja uzrokuje upalu i bol u zglobovima. Postoji preko 100 različitih vrsta artritisa, a svaki ima svoje uzroke i simptome.

Što je artritis

Artritis je upala zglobova. Zglobovi su mjesta gdje se kosti spajaju, a hrskavica ih štiti od trljanja. Kada je hrskavica oštećena, zglobovi mogu postati upaljeni i bolni.

Koji su najčešći oblici artritisa

Najčešći oblici artritisa su:

• Osteoartritis: Najčešći oblik artritisa. Nastaje kada hrskavica u zglobovima s vremenom troši.
• Reumatoidni artritis: Autoimuna bolest koja uzrokuje upalu zglobova.
• Psoriatični artritis: Autoimuna bolest koja uzrokuje upalu zglobova i kože.
• Ankilozirajući spondilitis: Autoimuna bolest koja uzrokuje upalu kralježnice i zglobova.
• Giht: Bolest koja uzrokuje nakupljanje kristala mokraćne kiseline u zglobovima.
• Reaktivni artritis: Upalna bolest koja se javlja nakon infekcije.
• Infektivni artritis: Upalna bolest koja je uzrokovana bakterijama, virusima ili gljivicama.

Tko je u riziku od artritisa

Svatko može razviti artritis, ali neki ljudi imaju veći rizik od drugih. Rizik od artritisa povećava se s godinama, a žene imaju veći rizik od muškaraca.

Ostali čimbenici rizika za artritis uključuju:

• Prekomjernu tjelesnu težinu
• Povredu zglobova
• Genetiku
• Neke zarazne bolesti

Gdje se najčešče dobiva artritis

Artritis se može pojaviti u bilo kojem zglobu u tijelu, ali najčešće se javlja u malim zglobovima ruku i stopala, kao i u velikim zglobovima, kao što su koljena, kukovi i ramena.

Evo nekih od najčešćih mjesta na kojima se javlja artritis:

• Zglobovi prstiju: Artritis prstiju može uzrokovati bol, ukočenost i oticanje u prstima i rukama.
• Koljena: Artritis koljena može uzrokovati bol, ukočenost i oticanje u koljenima.
• Kukovi: Artritis kuka može uzrokovati bol, ukočenost i oticanje u kukovima.
• Ramena: Artritis ramena može uzrokovati bol, ukočenost i oticanje u ramenima.
• Škapulohumeralni zglob: Artritis škapulohumeralnog zgloba može uzrokovati bol, ukočenost i oticanje u ramenima.
• Zglobovi kralježnice: Artritis kralježnice može uzrokovati bol, ukočenost i oticanje u kralježnici.
• Zglobovi stopala i gležnja: Artritis stopala i gležnja može uzrokovati bol, ukočenost i oticanje u stopalima i gležnjevima.

Preporučeno branje:

• Kako prepoznati artritis
• Osteoartritis kralježnice: uzroci, simptomi i tretmani
• Spondilitis

Kakva je razlika između osteoartritisa i reumatoidnog artritisa

Osteoartritis i reumatoidni artritis su dvije najčešći oblika artritisa. Oba stanja uzrokuju bol i upalu u zglobovima, ali postoje ključne razlike između njih.

Osteoartritis je degenerativno stanje koje uzrokuje trošenje hrskavice u zglobovima. Hrskava je tkiva koja štiti zglobove od trenja. Kada hrskavica otpadne, kosti mogu početi trljati jedna o drugu, što uzrokuje bol i upalu. Osteoartritis je najčešći u zglobovima koji se koriste najčešće, kao što su koljena, kukovi, prsti i kralježnica.

Reumatoidni artritis je autoimuna bolest koja uzrokuje upalu u zglobovima. Autoimune bolesti su bolesti u kojima imunološki sustav tijela napada vlastita tkiva.

Kod reumatoidnog artritisa, imunološki sustav napada hrskavicu i zglobove, što uzrokuje bol, upalu i oticanje.

Reumatoidni artritis može utjecati na bilo koji zglob u tijelu, ali je najčešći u malim zglobovima ruku i stopala.

Ključne razlike između osteoartritisa i reumatoidnog artritisa:

Da li artritis boli celo vrijeme

Ne, artritis ne boli cijelo vrijeme.

Simptomi artritisa se mogu razlikovati od osobe do osobe i ovise o vrsti artritisa, težini simptoma i općem zdravstvenom stanju osobe.

U nekim slučajevima, simptomi artritisa mogu biti blagi i pojavljivati se samo povremeno. U drugim slučajevima, simptomi mogu biti teški i prisutni cijelo vrijeme.

Je li artritis smatran kao invalidnost

Da, artritis može biti klasificiran kao invalidnost.

Invalidnost je stanje koje otežava ili onemogućuje osobu da obavlja svakodnevne aktivnosti. Artritis može uzrokovati bol, ukočenost i oticanje zglobova, što može otežati ili onemogućiti osobu da obavlja zadatke kao što su hodanje, oblačenje, hranjenje ili rad.

U Hrvatskoj, kriterije za invalidnost zbog artritisa određuje Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje (HZMO¹).

HZMO koristi sljedeće kriterije za utvrđivanje invalidnosti zbog artritisa:

• Bol: Bol u zglobovima koja je trajna i koja ometa svakodnevne aktivnosti.
• Oticanje ili ukočenost: Oticanje ili ukočenost zglobova koja ometa svakodnevne aktivnosti.
• Smanjena funkcija zglobova: Smanjena funkcija zglobova koja ometa svakodnevne aktivnosti.

Osim ovih kriterija, HZMO može uzeti u obzir i sljedeće čimbenike:

• Dob: Osobe mlađe od 18 godina imaju veće šanse da budu kvalificirane za invalidsku naknadu zbog artritisa.
• Spol: Žene imaju veće šanse da budu kvalificirane za invalidsku naknadu zbog artritisa od muškaraca.
• Težina artritisa: Osobe s težim oblikom artritisa imaju veće šanse da budu kvalificirane za invalidsku naknadu.
• Učinak artritisa na rad: Osobe koje ne mogu raditi zbog artritisa imaju veće šanse da budu kvalificirane za invalidsku naknadu.

Ako ispunjavate ove kriterije, možete podnijeti zahtjev za invalidsku naknadu od HZMO-a². Zahtjev možete podnijeti osobno u bilo kojoj HZMO-ovoj ispostavi ili putem pošte.

Kada podnosite zahtjev, morate priložiti sljedeće dokumente:

• Liječničko uvjerenje: Liječničko uvjerenje mora biti izdano od strane liječnika koji vas je liječio zbog artritisa. Uvjerenje mora sadržavati opis vaših simptoma, dijagnozu i prognozu.
• Ostale relevantne dokumente: Možete priložiti i druge dokumente koji podržavaju vaš zahtjev, kao što su potvrde o radu, potvrde o obrazovanju ili potvrde o prihodima.

HZMO će razmotriti vaš zahtjev i donijeti odluku o tome jeste li kvalificirani za invalidsku naknadu. Odluka će biti poslana na vašu kućnu adresu.

Ako vaš zahtjev bude odbijen, možete podnijeti žalbu na odluku. Žalbu možete podnijeti osobno u bilo kojoj HZMO-ovoj ispostavi ili putem pošte.

Simptomi artritisa

Simptomi artritisa koji se mogu pojaviti u bilo kojem trenutku uključuju:

• Bol
• Ukočenost
• Oticanje
• Crvenilo
• Toplina

Simptomi artritisa koji se obično pojavljuju ujutro ili nakon dužeg odmora uključuju:

• Ukočenost
• Oticanje

Simptomi artritisa koji se mogu pogoršati nakon vježbanja ili aktivnosti uključuju:

• Bol
• Ukočenost
• Oticanje

Ako imate simptome artritisa, važno je što prije posjetiti liječnika kako bi se utvrdio uzrok i započelo s liječenjem. Rano liječenje može pomoći u smanjenju boli i upale i poboljšanju kvalitete života.

Evo nekoliko stvari koje možete učiniti kako biste pomogli u upravljanju simptomima artritisa:

• Odgovarajuća tjelesna težina: Prekomjerna težina može staviti dodatni stres na zglobove, što može pogoršati simptome.
• Regulatorna fizička aktivnost: Redovito vježbanje može pomoći u jačanju mišića i poboljšanju pokretljivosti.
• Odmor: Odmor je važan za regeneraciju zglobova.
• Zdrava prehrana: Zdrava prehrana može pomoći u smanjenju upale.

Pročitajte još:

• Artritis i prehrana

Liječenje artritisa ovisi o vrsti artritisa, težini simptoma i općem zdravstvenom stanju osobe. Lijekovi, fizikalna terapija i operacija mogu se koristiti za liječenje artritisa.

Opći simptomi artritisa uključuju:

• Bol u zglobovima
• Otok zglobova
• Ukočenost zglobova
• Crvenilo zglobova
• Toplina zglobova
• Gubljenje raspona gibanja u zglobovima
• Škripanje ili pucanje zglobova
• Umor
• Gubitak apetita
• Lakoća umaranja

Bol u zglobovima je najčešći simptom artritisa. Bol može biti blaga ili jaka, a može biti prisutna stalno ili samo u određenim situacijama, kao što je nakon vježbanja ili u jutarnjim satima.

Otok zglobova je također čest simptom artritisa. Otok je uzrokovan nakupljanjem tekućine u zglobu.

Ukočenost zglobova je još jedan čest simptom artritisa. Ukočenost je najgora ujutro ili nakon dugog mirovanja.

Crvenilo zglobova je rjeđi simptom artritisa. Crvenilo je uzrokovano upalom zgloba.

Toplina zglobova je još jedan rjeđi simptom artritisa. Toplina je također uzrokovana upalom zgloba.

Gubljenje raspona gibanja u zglobovima može se dogoditi s vremenom zbog upale i oštećenja zgloba.

Škripanje ili pucanje zglobova također se može dogoditi s vremenom zbog oštećenja zgloba.

Umor je čest simptom artritisa. Umor može biti uzrokovan upalom i bolešću.

Gubitak apetita i lakoća umaranja također mogu biti simptomi artritisa. Ovi simptomi mogu biti uzrokovani umorom i bolovima.

Simptomi artritisa mogu se razlikovati ovisno o vrsti artritisa. Na primjer, osteoartritis obično uzrokuje bol i ukočenost u zglobovima koji se koriste najčešće, kao što su koljena, kukovi, zglobovi prstiju i kralježnica. Reumatoidni artritis obično uzrokuje bol i oticanje u malim zglobovima, kao što su zglobovi prstiju, zapešća i stopala.

Ako imate bilo koji od ovih simptoma, važno je posjetiti liječnika kako bi se dijagnosticirao uzrok i započelo liječenje.

Koji oblik artritisa donosi največu bol

Najbolniji oblik artritisa je reumatoidni artritis³. Reumatoidni artritis je autoimuna bolest koja uzrokuje upalu u zglobovima. Upala može biti vrlo jaka i može uzrokovati intenzivnu bol, ukočenost i oticanje zglobova.

Kako mogu sam provjeriti ili testirati ako imam artritis

Ne postoji kućni test ili test koji možete sami napraviti kako biste utvrdili imate li artritis.

Artritis je skup stanja koja uzrokuju bol, ukočenost i oticanje zglobova. Dijagnoza artritisa zahtijeva fizički pregled i dodatne testove, kao što su krvni testovi, rendgenski snimci ili MRI.

Evo nekoliko stvari koje možete učiniti kako biste pomogli liječniku u dijagnostici artritisa:

• Odvojite vrijeme da razgovarate sa svojim liječnikom o svojim simptomima. Opišite koliko dugo imate simptome, kako su se razvili i što ih pogoršava ili poboljšava.
• Donesite popis lijekova koje uzimate. Liječnik će htjeti znati koje lijekove uzimate, čak i ako nisu povezani s vašim simptomima.
• Donesite popis svojih obiteljskih bolesti. Liječnik će htjeti znati imate li u obitelji nekoga tko ima artritis ili druge zdravstvene probleme.

Dijagnoza artritisa može biti izazovna, ali je važno dobiti točnu dijagnozu kako biste dobili odgovarajuće liječenje.

Preporučeno branje:

• Simptomi artritisa (engl.)

Uzroci artritisa

Uobičajeni uzroci artritisa uključuju:

• Autoimune bolesti: Autoimune bolesti su bolesti u kojima imunološki sustav tijela napada vlastita tkiva. Autoimune bolesti koje mogu uzrokovati artritis uključuju reumatoidni artritis, psorijatični artritis i ankilozirajući spondilitis.
• Infekcije: Neke infekcije, kao što su infekcija streptokokima, mogu uzrokovati artritis.
• Ozljede: Ozljede zglobova, kao što su prijelomi i iščašenja, mogu povećati rizik od razvoja artritisa.
• Degeneracija hrskavice: Hrskava je tkiva koja štiti zglobove od trenja. Degeneracija hrskavice može uzrokovati osteoartritis.
• Prekomjerna težina: Prekomjerna težina može povećati stres na zglobove, što može dovesti do artritisa.
• Genetski faktori: Genetika može igrati ulogu u razvoju nekih vrsta artritisa.

Specifični uzroci artritisa mogu se razlikovati ovisno o vrsti artritisa. Na primjer, osteoartritis je uzrokovan degeneracijom hrskavice, dok je reumatoidni artritis uzrokovan autoimunom reakcijom.

Evo detaljnijeg objašnjenja uzroka artritisa:

• Autoimune bolesti: Autoimune bolesti su bolesti u kojima imunološki sustav tijela napada vlastita tkiva. Kod artritisa uzrokovanog autoimunim bolestima, imunološki sustav napada hrskavicu, što uzrokuje upalu i bol u zglobovima.
• Infekcije: Neke infekcije, kao što su infekcija streptokokima, mogu uzrokovati artritis. Infekcija može uzrokovati upalu u zglobu, što može dovesti do artritisa.
• Ozljede: Ozljede zglobova, kao što su prijelomi i iščašenja, mogu povećati rizik od razvoja artritisa. Ozljede mogu oštetiti hrskavicu i druge strukture u zglobu, što može dovesti do artritisa.
• Degeneracija hrskavice: Hrskava je tkiva koja štiti zglobove od trenja. Degeneracija hrskavice je normalni proces starenja. Međutim, u nekim slučajevima, degeneracija hrskavice može dovesti do artritisa.
• Prekomjerna težina: Prekomjerna težina može povećati stres na zglobove, što može dovesti do artritisa.
• Genetski faktori: Genetika može igrati ulogu u razvoju nekih vrsta artritisa. Na primjer, reumatoidni artritis je genetski uvjet.

Ako imate bilo kakvih pitanja ili zabrinutosti oko artritisa, važno je posjetiti liječnika kako bi se dijagnosticirao uzrok i započelo liječenje.

Može li artritis uzrokovati umor

Da, artritis može uzrokovati umor.
Umor je čest simptom artritisa i može biti uzrokovan sljedećim čimbenicima:

• Upala: Upala koja je povezana s artritisom može iscrpiti tijelo i dovesti do umora.
• Bol: Bol povezana s artritisom može biti iscrpljujuća i može otežati normalne aktivnosti, što može dovesti do umora.
• Nedostatak sna: Osobe s artritisom mogu imati poteškoća sa spavanjem zbog boli i ukočenosti, što može dovesti do umora.
• Depresija: Depresija je česta kod osoba s artritisom i može dovesti do umora.

Umor od artritisa može varirati od osobe do osobe. Neke osobe imaju blagi umor, dok druge imaju umor koji je toliko jak da ometa svakodnevne aktivnosti.

Postoje stvari koje možete učiniti kako biste pomogli u smanjenju umora od artritisa. Ove stvari uključuju:

• Dovoljno spavajte: Pokušajte spavati 7-8 sati svake noći.
• Redovito vježbajte: Redovito vježbanje može pomoći u poboljšanju energije i smanjenju umora.
• Održavajte zdravu prehranu: Zdrava prehrana može pomoći u održavanju energije.
• Učinite promjene u načinu života: Ako je moguće, pokušajte izbjegavati aktivnosti koje pogoršavaju umor.
• Razgovarajte sa svojim liječnikom: Ako imate umor koji je ozbiljan ili koji ometa vaš svakodnevni život, razgovarajte sa svojim liječnikom. Liječnik vam može pomoći u pronalaženju načina za upravljanje umorom.

Evo nekoliko dodatnih savjeta za upravljanje umorom od artritisa:

• Odvojite vrijeme za odmor i opuštanje.
• Planirajte svoje aktivnosti i ostavite dovoljno vremena za odmor.
• Ograničite stres.
• Tražite podršku od obitelji i prijatelja.

Liječenje artritisa

Artritis je kronična bolest koja ne može biti izliječena. Međutim, postoje tretmani koji mogu pomoći u smanjenju simptoma i poboljšanju kvalitete života.

Lijekovi protiv bolova i upala

Lijekovi protiv bolova i upala, kao što su nesteroidni protuupalni lijekovi (NSAID) i analgetici, mogu pomoći u smanjenju boli i upale.

Glukokortikoidi

Glukokortikoidi⁴ su snažni protuupalni lijekovi koji se mogu koristiti za liječenje teških oblika artritisa.

Biološki lijekovi

Biološki lijekovi su noviji tipovi lijekova koji ciljaju specifične čimbenike koji su uključeni u upalni proces.

Kirurški zahvati

U nekim slučajevima, kirurški zahvati mogu biti potrebni za popravak oštećenih zglobova ili uklanjanje upaljenih tkiva.

Evo detaljnijeg objašnjenja različitih vrsta liječenja artritisa:

• Lijekovi protiv bolova i upala: NSAID su najčešći lijekovi za liječenje artritisa. Oni djeluju tako što inhibiraju proizvodnju prostaglandina, koji su kemikalije koje uzrokuju bol i upalu. Analgetici su još jedna vrsta lijekova koji se mogu koristiti za liječenje boli. Oni ne djeluju protiv upale, ali mogu biti korisni za ublažavanje blage do umjerene boli.
• Glukokortikoidi: Glukokortikoidi su snažni protuupalni lijekovi koji se mogu koristiti za liječenje teških oblika artritisa. Oni se obično uzimaju oralno, ali se mogu davati i injekcijom u zglob.
• Biološki lijekovi: Biološki lijekovi su noviji tipovi lijekova koji ciljaju specifične čimbenike koji su uključeni u upalni proces. Oni se obično daju injekcijom.
• Kirurški zahvati: Kirurški zahvati mogu biti potrebni za popravak oštećenih zglobova ili uklanjanje upaljenih tkiva. Kirurški zahvati se obično razmatraju samo ako drugi oblici liječenja nisu bili učinkoviti.

Osim lijekova, postoje i druge stvari koje ljudi s artritisom mogu učiniti kako bi pomogli u upravljanju svojim simptomima:

• Vježbanje: Redovito vježbanje može pomoći u jačanju mišića i poboljšanju pokretljivosti.
• Izgubljeni kilogrami: Prekomjerna težina može staviti dodatni stres na zglobove. Gubitak kilograma može pomoći u smanjenju boli i poboljšanju pokretljivosti.
• Odmor: Odmor je važan za regeneraciju zglobova.
• Podrška: Pridruživanje grupi za podršku ili razgovor s drugim ljudima koji imaju artritis može biti korisno za pružanje podrške i informacija.

Liječenje artritisa je individualno prilagođeno ovisno o vrsti artritisa, težini simptoma i općem zdravstvenom stanju osobe. Liječnik će raditi s pacijentom kako bi razvio plan liječenja koji je najbolji za njega ili nju.

Može li artritis biti izlječen

Trenutno ne postoji lijek za artritis. Međutim, postoje tretmani koji mogu pomoći u smanjenju simptoma i poboljšanju kvalitete života.

Koji je najbrži način, da se počnije liječenjem artritisa

Najbrži način da se počne liječenjem artritisa je posjetiti liječnika. Liječnik će moći dijagnosticirati vrstu artritisa i utvrditi najbolji plan liječenja.

U nekim slučajevima, liječnik može propisati lijekove protiv bolova i upale, kao što su nesteroidni protuupalni lijekovi (NSAID⁵) ili analgetici. Ovi lijekovi mogu pomoći u smanjenju boli i upale u roku od nekoliko sati.

U drugim slučajevima, liječnik može preporučiti fizikalnu terapiju ili operaciju. Fizikalna terapija može pomoći u jačanju mišića i poboljšanju pokretljivosti. Operacija može biti potrebna za popravak oštećenih zglobova ili uklanjanje upaljenih tkiva.

Osim liječenja, postoje i stvari koje možete učiniti sami kako biste pomogli u upravljanju simptomima artritisa. Ove stvari uključuju:

• Odgovarajuća tjelesna težina: Prekomjerna težina može staviti dodatni stres na zglobove, što može pogoršati simptome.
• Regulatorna fizička aktivnost: Redovito vježbanje može pomoći u jačanju mišića i poboljšanju pokretljivosti.
• Odmor: Odmor je važan za regeneraciju zglobova.
• Zdrava prehrana: Zdrava prehrana može pomoći u smanjenju upale.

Ako imate simptome artritisa, važno je što prije posjetiti liječnika kako bi se započelo s liječenjem. Rano liječenje može pomoći u smanjenju boli i upale i poboljšanju kvalitete života.

Što je bolje, ibuprofen ili paracetamol za artritis

Ibuprofen i paracetamol su oba učinkovita lijeka za ublažavanje boli i upale kod artritisa. Međutim, postoje neke ključne razlike između njih koje treba uzeti u obzir pri odabiru najboljeg lijeka za vas.

Ibuprofen je nesteroidni protuupalni lijek (NSAID) koji djeluje tako što inhibira proizvodnju prostaglandina, kemikalija koje uzrokuju bol i upalu. Ibuprofen je učinkovit za ublažavanje blagih do umjerenih bolova i upale kod artritisa.

Paracetamol je analgetik koji djeluje tako što blokira receptore za bol u mozgu. Paracetamol je učinkovit za ublažavanje blagih do umjerenih bolova kod artritisa, ali nema protuupalnih svojstava.

Koji je bolji lijek za artritis

Odgovor na ovo pitanje ovisi o individualnim potrebama i preferencijama. U nekim slučajevima, ibuprofen može biti bolji izbor jer ima protuupalna svojstva koja mogu pomoći u smanjenju oticanja i crvenila povezanog s artritisom. U drugim slučajevima, paracetamol može biti bolji izbor jer je manje vjerojatno da će uzrokovati nuspojave.

Kada se ibuprofen ne smije koristiti

Ibuprofen se ne smije koristiti ako imate:

• Alergiju na ibuprofen ili druge NSAID
• Aktivni čir na želucu ili dvanaesniku
• Krvarenje ili poremećaj krvarenja
• Teški poremećaj jetre ili bubrega
• Nedostatak glukoze-6-fosfat dehidrogenaze

Kada se paracetamol ne smije koristiti

Paracetamol se ne smije koristiti ako imate:

• Alergiju na paracetamol
• Teški poremećaj jetre
• Nedostatak glukoze-6-fosfat dehidrogenaze

Kako odabrati pravi lijek za artritis

Ako niste sigurni koji je lijek za vas najbolji, razgovarajte sa svojim liječnikom. Liječnik će vam moći pomoći da odaberete lijek koji je siguran i učinkovit za vas.

Evo nekoliko dodatnih čimbenika koje treba uzeti u obzir pri odabiru lijeka za artritis:

• Težina boli: Ako imate blagu do umjerenu bol, paracetamol može biti dovoljan. Ako imate jaku bol, ibuprofen može biti bolji izbor.
• Nuspojava: Ibuprofen može uzrokovati više nuspojava od paracetamola, kao što su probavne smetnje, bol u želucu i krvarenje.
• Interakcije s lijekovima: Oba lijeka mogu komunicirati s drugim lijekovima koje uzimate. Razgovarajte sa svojim liječnikom o svim lijekovima koje uzimate prije nego što počnete uzimati ibuprofen ili paracetamol.

Preporučeno branje:

• Ibuprofen VS Paracetamol – Know The Difference

Koje su moguče posledice ako ignorišete artritis

Posljedice ignoriranja artritisa mogu biti ozbiljne i uključuju:

• Smanjena pokretljivost: Artritis može uzrokovati oticanje i ukočenost zglobova, što može otežati ili onemogućiti svakodnevne aktivnosti kao što su hodanje, oblačenje i hranjenje.
• Deformacija zglobova: Artritis može uzrokovati erozije i deformacije zglobova, što može dovesti do trajnog oštećenja zglobova i invalidnosti.
• Prekomjerna težina: Artritis može otežati vježbanje, što može dovesti do prekomjerne težine. Prekomjerna težina može pogoršati simptome artritisa i povećati rizik od drugih zdravstvenih problema, kao što su srčani udar, moždani udar i dijabetes.
• Osteoporoza: Artritis može povećati rizik od osteoporoze, bolesti koja oslabljuje kosti i povećava rizik od fraktura.
• Srčani problemi: Artritis može povećati rizik od srčanih problema, kao što su srčani udar i anghina pectoris.
• Depresija: Artritis može uzrokovati kroničnu bol i invaliditet, što može dovesti do depresije.

Ako imate artritis, važno je da se liječite kako biste smanjili simptome, poboljšali pokretljivost i spriječili ozbiljne komplikacije.

Može li se artritis pokazati na rentgenu

Da, artritis se može pokazati na rendgenu.

Rendgenski snimci koriste rendgenske zrake za stvaranje slika unutarnjih struktura tijela. Rendgenski snimci se često koriste za dijagnosticiranje artritisa jer mogu pokazati promjene na kostima i zglobovima koje su uzrokovane artritisom.

Evo nekoliko promjena koje se mogu vidjeti na rendgenskim snimkama artritisa:

• Oticanje zglobova: Oticanje zglobova može biti uzrokovano upalom ili nakupljanjem tekućine u zglobu.
• Uskogrudnost zglobova: Uskogrudnost zglobova može biti uzrokovana gubitkom hrskavice ili kosti.
• Deformacija zglobova: Deformacija zglobova može biti uzrokovana gubitkom hrskavice ili kosti.
• Izrasline na kostima: Izrasline na kostima mogu se razviti u zglobovima zahvaćenim artritisom.

Rendgenski snimci nisu uvijek potrebni za dijagnosticiranje artritisa. U nekim slučajevima, liječnik može dijagnosticirati artritis temeljem fizičkog pregleda i krvnih testova. Međutim, rendgenski snimci mogu biti korisni za potvrdu dijagnoze artritisa i za praćenje stanja.

Prevencija artritisa

Postoje stvari koje možete učiniti kako biste smanjili rizik od razvoja artritisa:

• Odgovarajuća tjelesna težina
• Regulaturna fizička aktivnost
• Izbjegavanje ozljeda
• Zdrava prehrana

Istraživanja

Trenutno se provodi mnogo istraživanja (⁶,⁷,⁸) u potrazi za novim lijekovima i terapijama za artritis. Neka istraživanja su pokazala obećavajuće rezultate, ali je potrebno više istraživanja kako bi se utvrdilo jesu li ovi tretmani sigurni i učinkoviti.

Prevencija artritisa

Artritis je kronična bolest koja ne može biti potpuno izliječena. Međutim, postoje stvari koje možete učiniti kako biste smanjili rizik od razvoja artritisa.

Odgovarajuća tjelesna težina

Prekomjerna težina može staviti dodatni stres na zglobove, što može dovesti do artritisa. Gubitak kilograma može pomoći u smanjenju rizika od razvoja artritisa.

Regulaturna fizička aktivnost

Redovito vježbanje može pomoći u jačanju mišića i poboljšanju pokretljivosti. To može pomoći u smanjenju stresa na zglobovima i smanjenju rizika od razvoja artritisa.

Izbjegavanje ozljeda

Ozljede zglobova mogu povećati rizik od razvoja artritisa. Nošenje zaštitne opreme tijekom aktivnosti s visokim rizikom od ozljeda može pomoći u zaštiti zglobova.

Zdrava prehrana

Zdrava prehrana može pomoći u održavanju zdrave tjelesne težine i smanjenju upale. Važno je jesti puno voća, povrća i cjelovitih žitarica.

Evo detaljnijeg objašnjenja kako ove stvari mogu pomoći u prevenciji artritisa:

• Odgovarajuća tjelesna težina: Prekomjerna težina može staviti dodatni stres na zglobove, što može dovesti do artritisa. Gubitak kilograma može pomoći u smanjenju rizika od razvoja artritisa.
• Regulaturna fizička aktivnost: Redovito vježbanje može pomoći u jačanju mišića i poboljšanju pokretljivosti. To može pomoći u smanjenju stresa na zglobovima i smanjenju rizika od razvoja artritisa.
• Izbjegavanje ozljeda: Ozljede zglobova mogu povećati rizik od razvoja artritisa. Nošenje zaštitne opreme tijekom aktivnosti s visokim rizikom od ozljeda može pomoći u zaštiti zglobova.
• Zdrava prehrana: Zdrava prehrana može pomoći u održavanju zdrave tjelesne težine i smanjenju upale. Važno je jesti puno voća, povrća i cjelovitih žitarica.

Osim ovih stvari, postoje i drugi faktori koji mogu povećati rizik od razvoja artritisa, kao što su dob, genetika i određene bolesti.

Povezane informacije:

Spinalna stenoza
Problemi s kralježnicom
Osteohondroza
Bolovi u donjem dijelu leđa
Bolovi u gornjem dijelu leđa
Spondiloartroza