Diskus hernija

Simptomi diskusa hernije

Simptomi diskusa hernije dijele se na dvije vrste:

  • simptomi kad hernija pritišće živac i
  • simptomi kada hernija ne pritišće živac.

Ovisno o ovim dvjema vrstama, pacijent osjeća različite simptome.

Velik broj pacijenata ima herniju diska, koju slučajno otkriju, jer im ne predstavlja problem. To se događa kada se medvretenčni disk pomakne samo toliko iz pravilnog položaja da ne pritišće živac.

Kada je hernija diska toliko velika da pritišće kralježnični kanal i živac, simptomi su:

  • bol u nozi, koja može biti popraćena trncima,
  • utrnulost,
  • smanjena snaga mišića u nozi,
  • slabost stopala,
  • u težim slučajevima nekontrolirano izlučivanje mokraće ili stolice,
  • pacijenti primijete područja kože s lošijim osjetom dodira.

Jaka bol uzrokovana hernijacijom diska obično je oštra i peckajuća, s ponekad nepodnošljivim osjećajem.

Može se osjećati kao oštra bol koja se proteže duž putanja pogođenog spinalnog živca, nazvana radikularna bol.

Osoba može doživjeti i parestezije, poput trnaca ili utrnulosti, uz bol.

U nekim slučajevima, osjećaj slabosti u mišićima ili gubitak osjeta također može pratiti bol.

Ova bol može biti neprekidna ili se pojaviti kao oštri napadi, što značajno utječe na kvalitetu života. 

diskus hernija simptomi
Image by rawpixel on Freepik

Saznaj kako elektromagnetska terapija može olakšati bolove diskusa hernije

Magus jastuk pomaže kod bolova zbog hernije diska. Magnetoterapija je poznata po tome da prodire duboko i doseže bit, tamo gdje bol potječe. Koristite ga svaki dan kad patite od bolova u ledjima jer magnetna terapija jako olakšava bolove i skraćuje vrijeme trajanja boli.

Magus jastuk koristi se dva puta dnevno po 30 minuta, na programu broj 6 - za ublažavanje jačih bolova. Veliki jastuk postavite na vaš krevet direktno ispod madraca. Možete koristiti i mali Magus jastuk koji ima jače magnetsko polje i također se zagrijava, pa korisnici koji imaju herniju diska govore da im jako prija i pomaže.

Šta je diskus hernija [hernija diska]

Diskus hernija (također nazvana i izbočenje, klizanje ili puknuće diska) je fragment jezgre diska koji je izguran iz anulusa, u spinalni kanal kroz puknuće ili rupturu anulusa. Diskovi koji postanu hernirani obično su u ranom stadiju degeneracije (vir).

Hernija diska (naziva se također i kao ispupčeni, izbočeni ili rupturirani disk) je fragment jezgre diska koji je istisnut iz anulusa u spinalni kanal kroz pukotinu ili rupturu u anulusu. Diskovi koji postanu hernirani obično su u ranoj fazi degeneracije.

Hernija diska je stanje kada međukraljni disk izlazi iz svog položaja između dviju kralježaka i pritiska na spinalni kanal, što može uzrokovati stiskanje živca. Da bi u potpunosti razumjeli što se točno događa, moramo upoznati anatomiju odnosno strukturu kralježnice:

Kralježnica je najveća skupina zglobova u našem tijelu.

Poznajemo tri dijela kralježnice: vratni, prsni kralješci i križni dio kralježnice; uz kralježnicu spadaju i trtica i križnica.

Lumbalni dio kralježnice ili križni dio sastoji se od:

  • kralješci od L2 do L5 i
  • S1

Križni dio kralježnice sastoji se od pet kralježaka koji su međusobno povezani međukraljnim diskovima i ligamentima.

U križu se leđna moždina završava na razini prvog lumbalnog kralješka, a niže u spinalnom kanalu su samo slobodni živčani korijeni. Živčane strukture su stoga zaštićene unutar koštanog spinalnog kanala.

Sada znamo da između kralježaka imamo međukraljne diskove, koji su gelu slična vlaknasta supstanca koja služi kao ublaživač vibracija.

Diskovi između kralježaka također sprječavaju kralješke da se trljaju međusobno i to omogućava kretanje. Disk prenosi sile na kralješke, ali kod ponavljajućih opterećenja ili naglih, trzajnih pokreta, disk može ispasti iz položaja.

Takav izbočeni disk između dva kralješka naziva se hernija diska i problematično je što ta ispupčenost pritiska na spinalni kanal, u kojem se nalazi najveći živac u našem tijelu.

Dakle, hernija diska može uzrokovati stiskanje živca, što se odražava bolom koji se obično širi u jednu nogu. Što se bol duže širi niz nogu iz lumbalnog dijela kralježnice, to je veći problem stiskanja živca.

Zašto dolazi do degenerativnih promjena međukraljnih diskova

Tačnog uzroka nastanka degenerativnih promjena međukraljnih diskova ne poznajemo, no vjerojatno je riječ o kombinaciji starenja, genetske predispozicije i stalnih mehaničkih opterećenja kroz vrijeme.

Hernija se najčešće pojavljuje kod mlađe populacije (25 do 45 godina) kao posljedica početne obrade međukraljne ploščice.

Degenerativne promjene kralježnice koje uzrokuju bol u leđima su inače posljedica starenja, no tragovi su vidljivi već brzo nakon 20. godine, ovisno o načinu života pacijenta (kojim se poslom bavi, kojim se sportom bavi, ima li pravilan stav kralježnice, puno sjedi…).

Početak degeneracije diska je svakako dehidracija diska, a to zato jer je u velikoj mjeri sastavljen od vode.

Kako disk dehidrira, nastaju pukotine na omotaču, iz kojeg kasnije počinje izlaziti diskovni materijal.

Koja hernija diska je najčešća

Kada govorimo o herniji diska, najčešća je hernija diska u lumbalnom dijelu kralježnice. U tom slučaju dolazi do izbočenja diska između četvrtog i petog kralješka ili između petog kralješka i križnog kralješka.

Na tom području opterećenje kralježnice je najveće, stoga su intervertebralni diskovi na tom području izloženiji trošenju i oštećenjima.

Najčešća hernija diska L4-L5

Hernija diska na ovom dijelu kralježnice je najčešća jer je lumbalni dio kralježnice najopterećeniji dio.

Opterećenja na području L4 i L5 dovode do degenerativnih promjena kralježaka i intervertebralnih diskova, što dovodi do diskus hernije. Budući da su naši kralješci složeni jedan na drugi, a između svakog se nalazi intervertebralna ploča = disk, logično je da su najniže smješteni kralješci i diskovi najviše opterećeni. Na njih djeluje najveća sila, kako tijekom kretanja, tako i tijekom sjedenja.

Koji su uzroci nastanka hernije diska

Hernija diska ili diskus hernija je glavni uzrok bolova u leđima, koji su jedan od najčešćih i najvažnijih zdravstvenih problema koji pogađaju svjetsko stanovništvo. Hernija diska se može pojaviti u svim dobima života, ali je najčešća između 25. i 45. godine života, vjerojatno zato što smo tada najaktivniji.

Diskus hernija se najčešće pojavljuje u lumbalnom dijelu kralježnice, gdje uzrokuje jaku bol koja obično zrači u jednu nogu.

Procjenjuje se da će do 80% ljudi u životu patiti od perioda bolova u kralježnici, a hernija diska je jedan od čestih uzroka (vir).

U nastavku teksta istražujemo što je hernija diska, što se zapravo događa u kralježnici da uzrokuje takvu bol. Pišemo o uzrocima i simptomima diskusa hernije, te postoji li rizik od hernije i kako ublažiti bol.

Pozivamo vas da pročitate, jer na kraju su također navedene vježbe za ljude s hernijom koje možete izvoditi sami kod kuće.

Hernija diska

Uzrok nastanka hernije se može najprije tražiti u starosti pacijenta.

Kako je već spomenuto, degenerativne promjene na kralježnici su vidljive već nakon 20. godine života. Detaljnije rečeno, s godinama intervertebralni diskovi postaju manje fleksibilni i skloniji dehidraciji.

Dakle, glavni razlog za nastanak hernije tesno je povezan sa starenjem; drugi uzrok nastanka je nagli, trzajni pokret koji može uzrokovati da disk ispadne iz ispravnog položaja.

To se također može dogoditi kod neispravnog podizanja tereta ili kod pada. Najčešće se simptomatska hernija diska javlja kod podizanja težeg tereta, naglog, nekontroliranog savijanja ili okretanja kralježnice.

Uzrok hernije je svakako starenje pacijenta jer se degenerativne promjene s godinama pogoršavaju.

Na nastanak hernije također utječe i genetika, kao i kod svih zdravstvenih problema.

Sažeto, glavni uzroci nastanka hernije diska su sljedeći:

  1. Dob: kako stariji postajemo, diskovi u kralježnici postaju manje fleksibilni i zbog toga više podložni pucanju.

  2. Prekomjerno opterećenje: Podizanje teških predmeta, pogrešno držanje tijela, kretanje s okretanjem, a ne savijanjem koljena, i drugi oblici prekomjernog opterećenja na kralježnici mogu uzrokovati herniju diska.

  3. Genetika: Nasljedni faktori mogu igrati ulogu u razvoju hernije diska.

  4. Povrede: Povrede kralježnice, kao što su padovi ili uganuća, mogu dovesti do hernije diska.

  5. Nezdrav životni stil: Neaktivnost, pušenje, nezdrava prehrana i nedostatak vježbanja mogu povećati rizik od hernije diska.

Koji su čimbenici rizika za diskus herniju

Čimbenici rizika za nastanak hernije ovise o vašem načinu života. To ovisi o tome kakav posao obavljate, kojim se sportom bavite, kakav stav imate prema kralježnici, vježbate li dovoljno…

Čimbenici rizika za herniju su:

Prekomjerna tjelesna težina

Kada pacijent ima prekomjernu tjelesnu težinu, to predstavlja dodatno opterećenje za već ionako opterećen dio kralježnice.

Ako razumijemo da se kralježnica sastoji od kralježaka koji su navpično složeni jedan na drugi, između njih su intervertebralni diskovi, jasno nam je da su donji kralješci i diskovi najviše opterećeni.

Kada se tijelo dodatno optereti viškom kilograma, to predstavlja dodatno opterećenje ne samo za križ, već i za zglobove kao što su koljena, kukovi i gležnjevi. Više o bolovima u ledjiima, nogama i kukovima nači čete na linku.

Zato je pretilost svakako najopasniji čimbenik rizika za herniju. Pravilnom prehranom i dovoljnom tjelesnom aktivnošću pazite da vaša tjelesna težina bude primjerena vašem spolu, dobi i tjelesnoj visini.

Pogrešno podizanje teških tereta

Kada se podižu teški tereti, izvođenje podizanja je veoma važno. Ako se tereti podižu na pogrešan način, to je veliki rizik za klizanje međukraljnih diskova iz njihovog prvobitnog položaja. To se često događa kod fizičkih radnika, građevinara ili čak kod kuće tokom svakodnevnih poslova, kada je jedan pokret dovoljan da jaka bol prođe kroz križa.

Zato znajte da su mišići nogu oni koji bi trebali najviše podizati teret, a ne mišići leđa. Nemojte savijati ili rotirati leđa dok podižete teret.

Dugo sjedenje

Današnji način života, kada ljudi na radnom mjestu sjede za računalom više od 10 sati dnevno, predstavlja veliki rizik za bol u donjem dijelu leđa i također za herniju. Tjelesna aktivnost potiče cirkulaciju diskova i susjednih struktura, ubrzavajući prehranu diskova i njihovu bržu regeneraciju. Zato sjedenje ne doprinosi zdravoj i bezbolnoj kralježnici. Ovdje bismo također spomenuli vozače koji, osim sjedenja, osjećaju i vibracije.

Kada posjetiti liječnika zbog hernije diska

Ponekad prolazne bolove u leđima prebrodimo s analgetikom i ne odlučimo se za posjet liječniku. Mnogo ljudi ima postojeću herniju, a da toga nisu ni svjesni. Stoga, ne zanemarite početne simptome i odlučite se za posjet liječniku jer brzo djelovanje kod hernije je ključno za uspješnu rehabilitaciju.

Preporučuje se posjetiti liječnika ako:

  • imate ponavljajuće se bolove u križu,
  • bol u križu traje već neko vrijeme i osjeća se i u jednoj nozi,
  • prilikom naglog pokreta ili podizanja teškog tereta osjetili ste snažnu bol koja ne prestaje,
  • imajte slabost mišića nogu i ako vam se nekontrolirano mokri ili stolica ispušta.

Kako se liječi diskus hernije

Kada primijetite simptome hernije, odmah posjetite liječnika. Osobni liječnik će razgovarati s vama i pregledati vas, a zatim vas uputiti specijalistu ortopedu na prvi pregled.

Čekanja za ortopeda su prilično dugotrajna, stoga se raspitajte gdje možete najbrže doći na red, jer prema podacima HZJZ-a, najviše čekajućih se nalazi u ambulantama koje provode ortopedske preglede (vir).

Za utvrđivanje hernije potrebne su dodatne pretrage:

  • rentgensko snimanje (RTG) ili magnetska rezonancija (MRI).

Na temelju anamneze, ortoped će utvrditi koliko je problem obiman i je li potrebna kirurška intervencija i koliko brzo je potrebno obaviti. Ako ortoped smatra da je to potrebno, može vas uputiti na fizioterapiju i propisati odgovarajuće lijekove.

Pročitajte još: Da li je diskus hernija izleciva

Terapijsko liječenje hernije diska

Obično se, kako osobni liječnik tako i specijalist ortoped, odluče za liječenje raznim neoperativnim – terapijskim tehnikama liječenja. Operacija je potrebna kada ove tehnike ne pomažu ili je kvaliteta života pacijenta toliko narušena, da nema drugog puta za olakšavanje bolova koje uzrokuje hernija diska.

Specijalist ortoped obično pacijentu propisuje ili savjetuje:

  • Odmor obično smanjuje bol u leđima. Jedan ili dva dana u krevetu su dovoljna, nakon čega je već potrebna kontrolirana aktivnost, šetnja po ravnom je najprikladnija. Neki pacijenti kažu da im odgovara vožnja bicikla.
  • Terapija protiv boli s lijekovima pod nadzorom liječnika. Obično se protubolni lijekovi kombiniraju s protuupalnim lijekovima.
  • Vježe za jačanje leđnih mišića obično se izvode nakon što akutna bol nestane. Pravilno izvodite vježbe za jačanje mišića leđa, jer ćete snažnim mišićima olakšati bol i osigurati pravilno držanje tijela.
    Pacijenti koji aktivno sudjeluju u programu vježbanja često izvješćuju o značajnom smanjenju boli i poboljšanoj sposobnosti obavljanja svakodnevnih aktivnosti.
  • Fizioterapija u zdravstvenoj ustanovi koju vam propisuje liječnik obično se dobiva od 2. do 3. mjeseca nakon posjeta liječniku, jer su liste čekanja za fizioterapiju prilično duge. Na fizioterapiji ćete naučiti izvoditi vježbe za leđa, a bit ćete izloženi dubinskoj laserskoj terapiji, magnetskoj terapiji i drugim terapijama.

Magnetska terapija za učinkovito ublažavanje boli hernije diska

Cilj kliničke studije provedene 2015 godine (vir) na 160 pacijenata bio je utvrditi utjecaj pulsirajuće magnetske terapije na diskus herniju. U studiji koja je trajala 6 mjeseci, uključeni su bili pacijenti s potvrđenom hernijom diska koja traje više od 6 tjedana.

Pacijenti su bili podijeljeni u dvije skupine, po 80:

  • u prvoj skupini pacijenti su bili liječeni analgeticima, protuupalnim lijekovima i mišićnim relaksantima.
  • u drugoj skupini pacijenti su bili izloženi pulsnoj magnetskoj terapiji. Napredak svih pacijenata ocijenjen je analognom ljestvicom i funkcionalnom sposobnošću upotrebom upitnika (Oswestry).

Kakav je bio rezultat?

Skupina pacijenata koja je bila izložena magnetskoj terapiji bila je po svim parametrima statistički bolja od druge skupine pacijenata. Pacijenti liječeni lijekovima su izvijestili o neželjenim nuspojavama na probavnom sustavu, dok druga skupina pacijenata nije primijetila neželjene nuspojave magnetske terapije.

Ispovijest pacijenta s hernijom – Ispovijest gospodina Jožeta iz Radovljice, rujan 2021:

Hernija diska je počela bolove u leđima, kada se je moj posao promijenio zbog korone. Prije sam imao raznolik posao: hodao sam, vozio službeni automobil i nešto radio na računalu. No, kada sam počeo raditi od kuće, sjedio sam ispred računala čak 10 sati dnevno.

Budući da bol nikako nije prestajala, čak i nakon što sam promijenio stolicu u uredu, otišao sam liječniku. Do tada me već jedna noga počela boljeti. Nakon pregleda, otkrili su herniju diska između L4 i L5. Specijalist mi je propisao hrpu lijekova i preporučio da pričekam na fizioterapiju.

S obzirom da smo ja i supruga planirali putovanje za dva mjeseca, počeo sam istraživati na internetu kako si mogu pomoći sam u međuvremenu. Budući da mi je na fizioterapiji, koju sam dobio za tri mjeseca, propisana i elektromagnetna terapija, tražio sam što to znači.

Otkrio sam da mogu imati sam takav uređaj. I supruga i ja smo odlučili da ga kupimo. Još uvijek smo se nadali putovanju.

Međutim, u takvom stanju kada me križ boli toliko jako i jednom jedna, jednom druga noga, nikako ne bih mogao putovati. Mogao sam voziti bicikl, mogao sam voziti automobil, ali nisam mogao prijeći ni kilometar pješice. Bol je bila jaka čak i noću, pa nisam dobro spavao. Više o bolovima u ledjima tokom spavanja, nači čete na linku.

Koristio sam Magus uređaj na 8 tjedana i shvatio da mi pomaže. Nije se dogodilo preko noći, ali bol u nogama mi se s vremenom potpuno smanjila. 

Saznaj kako elektromagnetska terapija može olakšati bolove hernije diska

Magus jastuk pomaže kod bolova zbog hernije diska. Magnetoterapija je poznata po tome da prodire duboko i doseže bit, tamo gdje bol potječe. Koristite ga svaki dan kad patite od bolova u ledjima jer magnetna terapija jako olakšava bolove i skraćuje vrijeme trajanja boli.

Magus jastuk koristi se dva puta dnevno po 30 minuta, na programu broj 6 - za ublažavanje jačih bolova. Veliki jastuk postavite na vaš krevet direktno ispod madraca. Možete koristiti i mali Magus jastuk koji ima jače magnetsko polje i također se zagrijava, pa korisnici koji imaju herniju diska govore da im jako prija i pomaže.

Operativno liječenje diskus hernije pojašnjava dr. Matevž Gorenšek [dr. med., specijalist ortopedske kirurgije]:

Operativni zahvat hernije se izvodi u općoj anesteziji s rezom na leđima na razini hernije. Operacijom uklanjamo diskus herniju i oslobađamo pritisak na živac. Uklonjeni disk se ne zamjenjuje, a pacijent se 2 mjeseca nakon zahvata vraća u svoje uobičajene dnevne aktivnosti. Obično ustaje 4 sata nakon operacije (pod nadzorom medicinskog osoblja) i obično bude otpušten kući isti ili sljedeći dan. Moguće, ali vrlo rijetke, komplikacije su oštećenje živca, krvarenje ili upala.

 

Koliko dugo traje bol u slučaju diskusa hernije 

Trajanje boli koju uzrokuje hernija diska ovisi o veličini intervertebralnog diska koji pritišće živac.

Kao što smo spomenuli, mnogi ljudi imaju herniju diska, ali ne osjećaju nikakve simptome karakteristične za herniju i ne osjećaju bol.

Međutim, ako disk koji se izmjestio iz ispravnog položaja između kralježaka pritišće živac, to uzrokuje bol. Što je veći dio diska koji pritišće živac, to je veći pritisak na živac, veći je problem i duže traje bol.

Trajanje boli također ovisi o pacijentovoj snazi, tjelesnoj – fizičkoj spremnosti i drugim pridruženim bolestima.

Većina pacijenata s hernijom će osjetiti postupno poboljšanje boli u nekoliko tjedana, dok neki imaju bol od 2 do 3 mjeseca.

Trajanje boli također ovisi o terapiji koju pacijent prima i kada je počeo. Ako ste se obratili liječniku u ranoj fazi blagih simptoma i ne čekate terapiju, trajanje boli bit će kratko. Ako ste posjetili liječnika prekasno i još uvijek čekate na fizioterapiju, liječenje i bolovi u leđima trajat će više vremena.

Koje vježbe se preporučuju za ublažavanje bolova kod hernije diska

Vježbe koje su prikladne za pacijente s hernijom diska, predstavljaju se i uče na fizioterapiji.

Imajte na umu, da je pravilno izvođenje vježbi važnije od broja ponavljanja. Cilj vježbi je ojačati mišiće kralježnice i opustiti napetost u području hernije.

Podatak, da se velika većina slučajeva hernije rješava neoperativnim tehnikama govori o tome da vježbe djeluju.

Osim vježbi, na fizioterapiji se koriste i druge fizioterapeutske tehnike koje pomažu u oslobađanju pritiska diska na živac. U određenim slučajevima, čak se i intervertebralni disk vraća u pravilan položaj jer pacijent izvodi vježbe i druge tehnike. I, što je najvažnije, vježbe za kralježnicu treba redovito izvoditi, čak i kada nema boli.

Vježba za dekompresiju kralježnice

Ova vježba je jednostavno visenje tijela vlastitom težinom. Najlakše ju je izvesti ako između šipki imate šipku na koju se možete objesiti s ispruženim rukama tako da visite prema dolje. Pomaže ublažiti pritisak između kralježaka, tamo gdje se pojavila hernija. Zato je to prva vježba koju postupno počnete izvoditi. Napravite tri skupa visenja po 30 sekundi. Vježba ne bi trebala uzrokovati bol.

Vježba sa stojećim istezanjem kralježnice

Vježbu započnite stojeći, s nogama u širini kukova i rukama uz tijelo. Pomaknite kukove u križu naprijed i natrag. Rukama potisnite zdjelicu naprijed i istegnite kralježnicu unatrag. Kada potisnete zdjelicu naprijed, nagnite glavu unatrag tako da gledate prema stropu. Pokreti trebaju biti spori i kontrolirani.

Plank ili daska

Ispravna pozicija plank-a je kada se na ravnoj podlozi oslanjate na podlaktice te držite položaj na prstima stopala s ravnim leđima i nogama. Pazite da su glava, leđa i stražnjica ravni kao daska.

Držite poziciju uz pomoć trbušnih mišića što duže možete. Svaki dan produžite vrijeme zadržavanja položaja daske.

U ovoj poziciji daske, jačaju se leđni i trbušni mišići te dovodite zdjelicu u pravilni položaj.

Hernija diska vježba plank

Vježba poze kobre

Lezite na trbuh, stavite dlanove na tlo pokraj ramen in s udihom podignite gornji dio tijela, uspravljajući ruke. Fokusirajte se na istezanje kralježnice i osjećajte kako se mišići oko nje istežu. Polako se spustite nazad u početni položaj i ponovite vježbu.

Vježba poze kobilice

Lezite na leđa i stavite jastuk ispod donjeg dijela leđa, iznad križa. Stavite ruke uz tijelo sa dlanovima okrenutima prema gore. Udišući podignite zdjelicu prema gore, uspravljajući se na ramenima i nogama. Držite položaj nekoliko sekundi, a zatim se polako spustite nazad u početni položaj.

Bikram joga poza

Stanite s nogama raširenima i okrenite se bočno. Položite ruku na nogu i drugu ruku podignite prema gore. Usredotočite se na istezanje bokova i kralježnice. Pogled usmjerite prema ruci koja je podignuta. Ponovite vježbu na drugoj strani.

Delfin poza

Stanite u položaj daske, stavljajući podlaktice na tlo. Udahom podignite zdjelicu prema gore i fokusirajte se na istezanje kralježnice. Pazite da su ramena opuštena i da je glava između ruku.

Goblet poza

Sjednite na tlo s nogama savijenima i stavite ruke na koljena. Udahom podignite prsa prema gore i fokusirajte se na istezanje kralježnice. Polako se spustite nazad u početni položaj i ponovite vježbu. 

Kako živjeti nakon hernije diska

Pazite na svoj stav, ne podižite teških predmeta i izbjegavajte dugotrajno sjedenje. Izvodite vježbe za jačanje mišića leđa i trbuha, redovito se istežite i hodajte ili plivajte za kardiovaskularnu aktivnost.

Pazite na zdravu prehranu i dovoljno sna te izbjegavajte pušenje i prekomjerno konzumiranje alkohola. Kod svakodnevnih obaveza si dajte dovoljno vremena i izbjegavajte žurbu. Redovito posjećujte fizioterapeuta ili kiropraktičara i pratite njihove upute za rehabilitaciju. Prihvatite promjene u svom životu i usredotočite se na svoje dobro osjećanje i zdravlje.

 

Dodatne informacije:

Mayo Clinic Explains Herniated Disk (engl. video):

Viri:

  • 1. Herniated disk – Symptoms and causes – Mayo Clinic
  • 2. Herniated Disk: What It Is, Diagnosis, Treatment & Outlook
  • 3. Herniated Disc – Symptoms, Causes, Prevention and …
  • 4. Herniated disk: MedlinePlus Medical Encyclopedia

Stručna podrška i vjerodostojnost napisanog

Sadržaj i opis na ovoj stranici je pod nadzorom elektromagnetskog eksperta i ostalih stručnih kolega. Ažuriranje zapisa na stranici kontroliraju: Tina Štifter i Matija Zajšek

Tina Štifter, Magus terapija d.o.o.
prim. dr. Jože Barovič, fiziater
prof. dr. Zmago Turk
prof. dr. Igor Jerman, biolog
Matija Zajšek, IT podržka

Puno nam znači autentičnost i profesionalnost napisanog na ovoj stranici. Svu podršku u profesionalnom pisanju i specifična pitanja korisnika pružaju stručnjaci. 
Ako pronađete bilo kakvu nedosljednost ili grešku u našem sadržaju, javite nam OVDJE.

Bol u donjem delu ledja i glavobolja

Bol u donjem dijelu leđa i glavobolja mogu biti povezani, iako neizravno, zbog zajedničih uzroka i faktora:

  1. Stres: Stres može pridonijeti napetosti mišića u donjem dijelu leđa i vratu, što može rezultirati bolovima u tim područjima.

  2. Loše držanje: Nepravilan položaj tijela, kao što je sjedenje s lošom posturom, može uzrokovati napetost i bol u donjem dijelu leđa i vratu, što može doprinijeti pojavi glavobolje.

  3. Smanjena cirkulacija: Problemi s cirkulacijom krvi i mišićne napetosti u području vrata mogu uzrokovati glavobolju.

Simptomi uključuju bol u donjem dijelu leđa, napetost u vratu i glavobolju koja se može manifestirati kao migrena ili napetostna glavobolja.

Moguća rješenja za ublažavanje bolova u donjem dijelu leđa i glavobolje uključuju:

  1. Posturalne vježbe: Vježbe istezanja i jačanja mišića leđa i vrata mogu pomoći u poboljšanju držanja i smanjenju bolova.

  2. Opuštajuće tehnike: Tehnike poput dubokog disanja, meditacije ili joga mogu pomoći u smanjenju stresa i napetosti mišića.

  3. Toplina i hladnoća: Primjena toplih ili hladnih obloga može pomoći u smanjenju upale i ublažavanju bolova.

Važno je pridržavati se zdravih navika, kao što su dovoljno sna, redovita tjelesna aktivnost i pravilna prehrana. Ako se simptomi pogoršavaju ili postanu kronični, preporučuje se konzultacija s liječnikom ili fizioterapeutom. Stručnjaci mogu preporučiti individualizirani plan liječenja, uključujući terapiju vježbanjem, fizikalnu terapiju ili terapiju lijekovima, ovisno o uzrocima i težini simptoma. Alternativni pristupi, poput akupunkture ili masaže, također mogu biti razmotreni uz nadzor stručnjaka. Važno je razumjeti da je svaki slučaj jedinstven i da se individualni savjeti stručnjaka temelje na specifičnoj dijagnozi i potrebama pacijenta.