Bolovi u leđima [Kako ih prepoznati i olakšati]

Sažetki:
– bolovi u leđima osječaju se različito (oštra bol, tupa bol, pulsirajuća bol, kronična bol, bol koja se širi u noge,…)
– znakovi bolova u ledjima djele se na akutne in kronične bolove (za koje se preporučuju različiti pristupi ka olakšavanju boli)
– između najčeščih uzroka za bolove u ledjima su osteoartritis, osteoporoza, spondiloza i išijas

S obzirom, da postoje različite vrste i simptomi bolova u leđima i križima, pregledajte u nastavku sve informacije o simptomima i vrstama bolova, uzrocima njihovog nastanka, olakšavanju i liječenju te načinima njihove prevencije.

[toc]

Kako se prepoznaju bolovi u leđima

Bolove u leđima možete osjećati tako:

• kao tupu bol koja traje dulje vrijeme
• kao pekuću bol kada vas “zaboli” u leđima i brzo prođe ili
• kao jake bolove u leđima zbog nepoznatog uzroka, kada morate posjetiti liječnika.

Naravno, postoje i drugi oblici bolova u ledjima ali o njima više u nastavku.

Što bi bilo dobro razumjeti PRIJE nego počnete olakšavati bolove u ledjima

Bolovi u leđima su najčešći bolovi mišićno-koštanog sustava koji pogađaju mnoge ljude.

Danas ova vrsta boli nije više samo domena starijih pacijenata, već i mlađih zbog njihovog načina života (ovdje se misli na dugo sjedenje pred računalom, stresan život, prekomjernu sportsku aktivnost, nedovoljno vježbanja itd.).

Bolovi u leđima su bolovi od donjih rebara prema trupu, najčešće ih zovemo bolovi u lumbalnom dijelu kralježnice jer je ta bol u visini bubrega.

Bolovi u leđima često zrače po stražnjici prema dolje niz nogu, pa čak i do palca na nozi.

Kako olakšate bolove u ledjima

Pažnja: budući da postoji mnogo oblika, uzroka i simptoma bolova u donjem dijelu leđa, u nastavku smo ekipa Magus prikazali i velik broj načina za ublažavanje tih bolova. Za svaki oblik posebno.

Počnimo z ljudima s jednostavnim bolovima u ledjima…

Olakšavanje jednostavnih bolova u ledjima

Pacijentima s jednostavnim bolovima u leđima preporučuje se da ostanete tjelesno aktivni dok ne osjetite bol te, da izbjegavate veća fizička opterećenja i određene položaje.

Masaža, hlađenje ili zagrijavanje, odmor ili fizioterapija pomažu.

Među jednostavne bolove u ledjima najviše puta spadaju:

1. Bol u donjem dijelu leđa
2. Bol u gornjem dijelu leđa
3. Bol u sakralnom području
4. Bol u lumbalnom dijelu kralježnice

Ublažavanje jakih bolova u ledjima

Olakšavanje jakih bolova u ledjima lekovima

Za liječenje jakih bolova u ledjima preporučuje se paracetamol, samo ako u slučaju ne pomaže, preporučuju se nesteroidni antirevmatiki. Primjena lijekova u injekciji preporučuje se samo iznimno, kada su iscrpljene druge terapijske mogućnosti.

Kada odjednom osjetite snažnu bol u ledjima je najbolje rješenje to, da odmah legnete u krevet. Ležanje vam može najviše pomoći. Ležanje omogućuje mišićima u leđima da se opuste i opuste. Zbog toga se kralješci razmaknu.

Kod jakih bolova u ledjima normalno se preporučuje odmor od 2 do 3 dana, a olakšavaju ga položaji za oslobađanje tereta:

– ležite na leđima s podignutim nogama koje podupirete ili
– ležite na boku s jastukom između nogu ili
– ležite na trbuhu i stavite jastuk ispod pupka

Ako ležanje i odmor ne pomažu, potrebna je medicinska pomoć.

Lijekove za ublažavanje bolova u leđima možete dobiti i u ljekarni, bez recepta (Ibuprofen (npr. Advil, Nurofen), Acetaminofen (npr. Tylenol, Paracetamol), Aspirin (npr. Aspirin, Acylpyrin), Naproksen (npr. Aleve, Naprosyn), Paracetamol i kodein kombinacija (npr. Co-codamol).
Savjetujte se s farmaceutom, koji će vam preporučiti koji protuupalni lijekovi su prikladni za vaš tip bolova u ledjima.

U nekim slučajevima, liječnik može propisati lijekove poput mišićnih relaksansa (npr. Tizanidin (npr. Zanaflex), Baclofen (npr. Lioresal), Metoksikarbamol (npr. Robaxin) za ublažavanje bolova u leđima.

Međutim, treba imati na umu da lijekovi mogu imati neželjene učinke, stoga je važno da se prije uzimanja lijekova posavjetujete sa svojim liječnikom.

Kada trebate posjetiti liječnika da vam pomogne kod bolova

Liječnika treba odmah posjetiti u slučaju boli u leđima ako:

• se bol proširila u obje noge i prati je trnci u nogama poput jahaćih hlača, gubitak kontrolu nad stolicom i mokrenjem, paraliza, ili gubitak osjeta
• se bol u leđima pojavila nakon ozljede
• je bol konstantna, jaka, precizno lokalizirana i ne popušta ni u jednom položaju, prisutna je i noću, osoba ima rak ili reumatsku bolest, bol u leđima prati povišena tjelesna temperatura i drugi znakovi infekcije. Bol u križima također može biti posljedica puknuća abdominalne aorte, u tom slučaju dolazi do naglog, trganjuće boli koja se širi prema dolje i pacijent je teže pogođen. Kod sumnje na ozbiljno oboljenje kralježnice, dodatno se obavljaju pretrage i pacijenta se upućuje specijalistu.

Olakšavanje bolova u ledjima mastima

Neke masti i kreme (npr. Voltaren Emulgel Forte, Ibuprofen krema, Nurofen gel) sadrže nesteroidne protuupalne lijekove, poput ibuprofena ili diklofenaka, koji mogu pomoći u smanjenju upale i bolova u leđima. Druge masti (npr. Flexall, Biofreeze) sadrže tvari koje mogu uzrokovati hladni ili toplinski osjećaj na koži i tako smanjiti osjećaj boli.

Međutim, treba imati na umu da masti i kreme ne mogu riješiti temeljni uzrok bolova u ledjima. Ako imate teške ili dugotrajne bolove u ledjima, posavjetujte se sa svojim liječnikom kako biste dobili odgovarajuću dijagnozu i liječenje.

Mnoge različite vrste bolova u ledjima mogu se ublažiti izvođenjem pravih vježbi za ledja.
U nastavku predstavljamo najučinkovitije od njih.

Olakšavanje bolova u ledjima vježbama

Pažnja: sve, dole obrazložene vježbe za križ trebale bi uključivati odgovarajući omjer istezanja i vježbi za jačanje unutarnjih trbušnih mišića, mišića kralježnice i mišića zdjelice.

Kada se odlučite za vježbe, trebali biste započeti postupno i, ako je potrebno, se posavjetovati s fizioterapeutom.

Ne zaboravite: Više od broja ponavljanja vježbi koje su spomenute dolje, važno je da se vježbe za križ izvode ispravno.

Prilikom izvođenja vježbi za križ, važno je slušati svoje tijelo i njegov odgovor na vježbe. Također ne zaboravite na dovoljnu regeneraciju i uzimanje dovoljne količine tekućine.

Zagrijavajuće vježbe za ledja i križ

Krčenje jedne noge ležeči na podu

Lezite na leđa, s cijelom površinom na tvrdoj podlozi.

Stopala su na podu, ruke odmaraju uz tijelo.
Povucite jedno koljeno – savijeno – prema prsima, drugu nogu držite ravno na podu.
Donji dio leđa treba ostati pritisnut na pod i tako zadržite 15 do 30 sekundi. Ponovite isto s drugom nogom.

Najvažnije je da leđa ostanu cijelo vrijeme ravna i pritisnuta na pod, bez pomicanja zdjelice. Radite polako, bez naglih pokreta. Kod izdaha aktivirajte duboke trbušne mišiće, dok podižete koljeno prema prsima.

Vježbe za jačanje leđnih mišića

Ležeći most

Lezite na leđa s rukama uz tijelo, koljena savijte i stopala stavite ravno na pod.

Stisnite trbuh i stražnjicu te polako podignite bokove od poda, držeći leđa ravno.

Zatim polako spustite stražnjicu i bokove na pod.

Ponovite 10 puta.

Raztezne vježbe

Najbolja i najjednostavnija raztezna vježba za kralježnicu je tzv. dječja poza.

Klečite na čvrstoj podlozi s rukama i koljenima na tlu, gurajte stražnjicu prema petama, koljena neka budu odvojena.

Gornji dio tijela spustite između koljena, ispružite ruke preko glave i položite čelo na pod ili blizu njega. Ostanite u tom položaju 20 do 30 sekundi. Kod ove vježbe biste trebali osjećati kako se mišići na leđima istežu.

Opuštajuče vježbe za ledja i križ

Opuštajuči položaji su svakako dio vježbi za križ kada je bol u akutnoj fazi te želimo kroz položaj opustiti napetost i pronaći najudobniji položaj:

• ležanje na leđima s podignutim nogama pod kutom. Lezite na leđa na ravnu tvrdu podlogu, noge podozrite s stolicom ili kupom jastuka. Kralježnica je ravna, čvrsto na podu, a ako osjetite olakšanje u ovom položaju, odmorite se s presavijenim ručnikom ispod vrata.
• ležanje na boku: lezite na bok na tvrdu podlogu. Poduprite se presavijenim ručnikom ispod donjeg dijela leđa i glave. Postavite jastuk ili jastuk između lagano savijenih koljena.
• ležanje na trbuhu: lezite na trbuh na tvrdu podlogu, ruke neka odmaraju uz tijelo. Položite niski jastuk ispod pupka, a presavijen ručnik ispod gležnjeva.

Zašto su vježbe za ledja važne

Vježbe za ledja prije svega osiguravaju stabilizaciju donjeg dijela kralježnice, djeluju protiv bolova te omogućuju funkcionalno ili lakše svakodnevno kretanje.
To znači da će oni koji imaju bol u ledjima manje problema imati sa čučanjem, ustajanjem, okretanjem, nošenjem tereta i sličnim aktivnostima ako svakodnevno izvode vježbe za križ.

Druge tjelesne aktivnosti koje su prikladne ako imate bolove u leđima i križima

Plivačke tehnike

Plivanje transformira cijelo tijelo, poboljšava cirkulaciju i doslovno vas pomlađuje.

Vodoravni položaj tijela tijekom plivanja djeluje kao protutež prisilnoj drži tijela dok sjedite ispred računala ili obavljate druge ponavljajuće poslove. Za ljude koji imaju bolove u ledjima, prikladne plivačke tehnike su prsno i leđno plivanje (vir).

Hodanje

Hodanje bi trebalo biti na vašem dnevnom redu i ne zahtijeva posebnu opremu.

Umjesto automobila ili bicikla, idite pješice obaviti neke stvari, umjesto dizala koristite stepenice.

Ako vas bolovi sprječavaju u dugim šetnjama, počnite polako, možete krenuti samo s 5 minuta na dan. Postupno ćete biti spremni za dulje šetnje (vir: The effects of walking on low back pain).

Meditacija

Stručnjaci su došli do zaključka (vir) da jedan sat meditacije smanjuje bol, a istovremeno pruža dugoročno olakšanje.

Tehnika meditacije djeluje tako da smiruje dijelove mozga koji osjećaju bol, a istovremeno potiče dijelove mozga koji se bore protiv boli.

Pilates

Pilates kombinira vježbe za istezanje, jačanje i vježbe za središnje trbušne mišiće. Pod vodstvom iskusnog instruktora, Pilates može pomoći nekim osobama koje imaju bolove u leđima (vir).

Ne zaboravite reći svom instruktoru o svojim problemima, jer biste možda mogli preskočiti neke vježbe ili pokrete.

Sada još pogledajte što pomaže kod specifičkih bolova u ledjima kao što su išijas i hernija diska

Što pomaže kod išijasa

U slučaju išijasa, preporučuje se 2 do 3 dana odmora, pomažu položaji oslobađanja tereta (opisani več gore) dok ležite i dovoljno unosite tekućinu.

Ako vas i dalje muči išijas, pomoći će vam zagrijavanje zahvaćenog područja – sa želatinom (koju dobite u ljekarni) sigurno pohranjenom u jakoj PVC vrećici koju ste prethodno prokuhali u vodi.

Zahvaćeno područje možete također zagrijavati termoforom ili ga omotati toplom maramom.

Što pomaže kod hernije diska

Ako se pojavi bol u ledjima zbog hernije diska i je ta akutna, odnosno jaka i brzo se razvija, bolno mjesto na križima možete hladiti ledom ili zamrznutom želatinom.

Želatinu možete kupiti u ljekarni i staviti je u zamrzivač. Kada vas jako boli, zamrznutu želatinu zamotajte u krpu ili posebnu vrećicu i stavite na bolno mjesto najmanje 15 minuta. Postupak možete ponoviti više puta dnevno.

Također, preporučuje se 2 do 3 dana odmora u oslobađajućim položajima.

Drugi načini za olakšanje bolova u leđima

Olakšanje bolova u leđima se primjenjuje kada se problemi mogu riješiti kod kuće, bez posjeta liječniku, koristeći različite metode za ublažavanje boli. Bol u leđima u većini slučajeva nije bolest, stoga se nemojte brinuti o tome kako ublažiti bolove.

Topli i hladni oblozi

Primjena topline ili hladnoće na bolnom području može smanjiti upalu i bol u križu. Toplina može pomoći opustiti mišiće i poboljšati protok krvi, dok hladnoća može smanjiti oticanje i upalu. Predlažemo da eksperimentirate s toplim i hladnim oblozima i tako sami otkrijete koji vam najbolje olakšavaju bol. Nema pravila, ali znamo da:

• hladni oblozi bolje djeluju kod upala i pomažu smanjiti oticanje (ledena gel ili led umotan u mekanu tkaninu)
• topli oblozi su idealni za smanjenje napetosti u mišićima i mišićne grčeve (termofor ili grijana jastučnica).

Budući da je to vrlo čest problem, otkriveno je mnogo različitih načina za ublažavanje boli. Ovisno o njezinoj intenzivnosti i prethodnim iskustvima, možete odabrati metodu koja vam najviše odgovara.

Promjena načina života

Promjene načina života, poput gubitka težine, smanjenja vremena provedenog u sjedećem položaju te izbjegavanja dizanja teških tereta, mogu smanjiti pritisak na donji dio leđa te smanjiti bolove u leđima.

Svjesni smo da je teško promijeniti radno mjesto na kojem se puno sjedi, no naviknite se često ustajati tijekom rada i protegnuti se; dok sjedite, zauzmite ispravan položaj sjedenja te se potrudite držati kralježnicu u ispravnom položaju.

Ako se bavite sportom koji opterećuje vaša ledja, razmislite o drugom načinu rekreacije.

Ispravna tjelesna težina u skladu s vašim spolom, visinom i dobom također je vrlo važna i može olakšati probleme koje imate s križima. Svi znamo da prevelika tjelesna težina jako utječe na trošenje kralježnice i drugih zglobova, osim toga težina utječe i na ispravan stav tijela.

Masaža

Masaža može pomoći opustiti mišiće i smanjiti napetost u leđima. Redovna masaža može pomoći smanjiti kronične bolove u leđima. Masaža u kombinaciji s drugim terapijama i vježbama za jačanje mišića može pomoći u ublažavanju bolova u križima.

Terapijska masaža

Terapeutska masaža je učinkovita metoda za ublažavanje bolova u leđima. Na primer, miogeloza, koja se odnosi na tvrde grudice mišićnog tkiva, može se razbiti ili olakšati masažom.

Mišićni spazmi, tj. nekontrolirano i boleće stezanje mišića, mogu se opustiti i smanjiti uz pomoć terapeutske masaže.

Masaža takođe može pomoći pri održavanju pravilne lumbalne lordoze, tj. zakrivljenosti donjeg dela leđa.

Pri herniji diska, koja uzrokuje pritisak na živce u leđnoj moždini, masaža može pomoći u smanjenju pritiska na živčane strukture i smanjenju nelagode.

Također, terapeutska masaža može ublažiti simptome vertebrogenog sindroma, koji uzrokuje bol u leđima zbog problema s kralježnicom.

Sve ove tehnike masaže kombiniraju se kako bi se postigao cilj ublažavanja boli i poboljšanja funkcije leđa.

Miofascijalna masaža:

Ovo je tehnika koja se fokusira na opuštanje napetosti u mišićno-fascijalnim strukturama (mišići i fascije) te može pomoći u ublažavanju bolova u leđima.

Refleksna masaža stopala

Ova tehnika temelji se na uvjerenju da su refleksne zone na stopalima povezane s različitim dijelovima tijela, uključujući i donji dio leđa. Refleksna masaža stopala može pomoći poboljšati cirkulaciju krvi, opustiti napetost i ublažiti bolove u leđima.

Fizioterapija

Fizioterapija je ključna metoda za olakšavanje bolova u leđima.

Na primer, disfunkcija sakroilijakalnog zgloba, koji povezuje donji deo kičme s karlicom, može se tretirati različitim terapijskim vežbama i manipulacijama kako bi se poboljšala stabilnost i mobilnost zgloba.

Fizioterapeut može takođe raditi na korekciji dorsalne kifoze, tj. povećane zakrivljenosti gornjeg dela leđa, kroz vežbe istezanja i jačanja mišića leđa i trupa.

U slučaju lumbalne radikulopatije, koja se odnosi na pritisak na spinalne živce u donjem delu kičme, fizioterapija može uključivati različite tehnike istezanja, masaže i terapije hladnoće/topline kako bi se smanjio pritisak na nervne strukture i ublažila bol.

Miofascijalni bolni sindrom, koji obuhvata bol u mišićima i vezivnom tkivu, može se tretirati različitim tehnikama masaže, terapijom udarnim valovima ili suhim iglama kako bi se smanjila napetost i bol u zahvaćenim područjima.

Diskogena bol, koja se odnosi na bol povezanu s problemima u međupršljenskim diskovima, može se adresirati kroz terapijske vežbe usmjerene na jačanje korporalnih mišića i poboljšanje držanja tela kako bi se smanjio pritisak na diskove.

Ukupno, fizioterapija pruža holistički pristup u tretiranju bolova u leđima, ciljajući specifične izvore problema i pružajući pacijentima alate i tehnike za poboljšanje funkcije, smanjenje boli i poboljšanje kvalitete života.

Magnetska terapija

Magnetska terapija se pokazala kao sigurna i obećavajuća terapijska opcija za patologije kostiju i hrskavice, uključujući degenerativne promjene kralježnice, vratne kralježnice i koljena (vir).

Magnetska terapija je prava vrsta terapije koju često propisuju liječnici, ortopedi i fizijatri za bolove u leđima. Svaka fizioterapija u zdravstvenim ustanovama, svaki termalni centar i mnogi privatni sportski terapeuti koriste magnetsku terapiju kao moderni oblik fizikalne rehabilitacije. U Domu zdravlja Ljutomer, Slovenija su u 2022. godini kupili već četvrti Magus jastuk za potrebe fizioterapije.

Zašto je magnetska terapija tako uspješna, objašnjava prof.dr. Igor Jerman, sveuč. dipl.biol., na linku.

Magus magnetska terapija ima poseban program za kronične bolove u kralježnici koji traje 30 minuta, a može se izvoditi dvaput dnevno.

Video upotrebe Magus jastuka (u slovenačkom jeziku):

U sljedećem tekstu detaljnije ćemo pisati o pojedinačnim uzrocima bolova u leđima.

Bolove u leđima podijelit ćemo na one koji su kratkotrajni i nazivaju se akutni bolovi i one koji traju dulje od tri mjeseca i kronični su.

Uzroci bolova u leđima

Postoji mnogo uzroka bolova u leđima, najčešće se radi o bolovima koji nastaju zbog mehaničkog oštećenja struktura u kralježnici, oslabljenih mišića i nedostatka redovne tjelesne aktivnosti. Svi uzroci za bolove u leđima opisani su na poveznici.

Uzroci bolova u leđima ovise o nekoliko faktora, a često nije moguće otkriti točan uzrok boli. Unatoč tome što su bolovi u leđima vrlo česti, samo se u 25% slučajeva može utvrditi specifični uzrok bolova koji osjećamo u donjem dijelu leđa.

Utvrđeno je, da bolovi u leđima mogu biti posljedica bolesti bubrega, reproduktivnih organa i drugih trbušnih organa. Uzroci mogu biti i psihološkog porijekla, jer je poznato da ih izaziva i stres i slično.

Uzroci kroničnih bolova u leđima i križima

Najčešći uzroci kroničnih, odnosno dugotrajnih bolova u leđima su degenerativne promjene. Drugim riječima, to su uzroci koji su povezani s procesom starenja. Takvi uzroci su kronični jer ne nestaju ili se ne liječe u potpunosti. Mogu se ublažiti, ali proces starenja ne možemo zaustaviti, pa se ni takvi bolovi ne mogu spriječiti.

Osteoartritis

Osteoartritis je bolest koja uzrokuje kronične bolove u leđima, jer se stanje s godinama pogoršava. Bolest je posljedica starenja, ali osteoartritis možemo primijetiti i kod mlađih generacija ako se radi o nekom sportu ili stečenoj ozljedi koja ubrzava razvoj bolesti.

Osteoartritis spada među najčešće bolesti mišićno-koštanog sustava s kojima se obiteljski liječnik susreće u svakodnevnoj praksi.

Osim osobnog liječnika, u obradu pacijenta uključuju se i specijalisti drugih struka:

• ortoped,
• fiziatar,
• neurokirurg,
• rentgenolog,
• fizioterapeut.

Još:

• Osteoartritis kralježnice

Osteoporoza

Osteoporoza jako utječe na bolove u leđima, budući da je to bolest koja u osnovi može zahvatiti sve kosti u tijelu. Tako mogu biti pogođena kralježnica i zglobovi u leđima, što znači da su te kosti porozne.

Bol u leđima zbog osteoporoze je kronična bol, jer se s godinama ne smanjuje, već se povećava i ograničava pacijenta u svakodnevnom životu.

Vrlo važan trenutak kod osteoporoze je rano otkrivanje ove bolesti, koja se često pojavljuje kod žena u vrijeme prijelaza u menopauzu.

Spondiloza

Spondiloza je čest uzrok bolova u leđima. Pacijent koji se javlja svom liječniku zbog bolova u leđima, a upućen je na rendgensko ili magnetsku rezonancu, može pročitati da se na nalazu vidi spondiloza.

Uzroci akutnih bolova u leđima i križima

Uzroci akutnih bolova u leđima su nagla djelovanja ili stanja koja trenutno uzrokuju prilično jake bolove u leđima ali traju kratko vrijeme.

Pomaknuti disk ili hernija

Najčešći uzrok boli u leđima je pomaknuti disk (hernija diska), koji prati jaki bol u leđima.

Često nas netko pita što znači oznaka “L4-L5”. Objasniti je jednostavno: L = lumbalni (križni) dio kralježnice, a 4 i 5 označavaju pogođeno područje između četvrtog i petog kralješka. To je područje u križima, gdje se hernija diska najčešće javlja.

Procjenjuje se da će do 80% pojedinaca u životu patiti od razdoblja bolova u leđima, a hernija diska je jedan od uobičajenih uzroka (vir).

Išijas

Išijas se opisuje kao oštra bolečina u leđima koja se širi u područje stražnjice i nogu. Uzrok te boli je nadraženost korijena leđne moždine u sakralnom dijelu kralježnice. Bol se obično širi iz donjeg dijela lumbalnog područja prema dolje niz nogu, pa čak i do stopala. Može se pojaviti vrlo iznenada, a uzrok je obično i dizanje teških tereta. Najčešće se išijas pojavljuje zbog kompresije živčanih korijena L5 ili S1.

Bolovi u ledjima koji nastaju zbog operativnih posega

Bolovi u leđima koji nastaju zbog operativnih zahvata mogu varirati ovisno o vrsti operacije, obuhvaćenom području tijela i individualnim karakteristikama pacijenta. Evo nekoliko uobičajenih tipova bolova u leđima koji se mogu pojaviti kao posljedica kirurških intervencija:

• Bolovi u mišićima i ligamentima: Nakon operacije, mišići i ligamenti oko kirurškog područja mogu biti bolni zbog manipulacije tijekom postupka. Ova vrsta boli često je očekivana i obično se s vremenom smanjuje.
• Bolovi zbog oštećenja živaca: U nekim slučajevima, operacije mogu uzrokovati oštećenje živaca koji prolaze kroz područje intervencije. Ovo može rezultirati bolom, trncima ili gubitkom osjeta u leđima ili drugim dijelovima tijela.
• Bolovi u kralježnici: Kirurške intervencije koje utječu na kralježnicu, kao što su spinalne operacije, mogu uzrokovati bolove u samoj kralježnici. Više informacija ovdje: bolovi u leđima nakon spinalne anestezije. Ova bol može biti posljedica prilagodbi u strukturi kralježnice ili reakcija tijela na kirurški postupak.

• Bolovi zbog upale ili infekcije: Operacije mogu izazvati upalu ili infekciju u operativnom području, što može rezultirati bolom. Upala tkiva ili infekcija mogu izazvati oticanje, crvenilo i bol.
• Postoperativni bolovi: Postoperativni bolovi općenito su česti i mogu se pojaviti kao reakcija tijela na traumu izazvanu kirurškim zahvatom. Ovi bolovi mogu biti prisutni neko vrijeme nakon operacije, ali obično se postupno smanjuju tijekom procesa ozdravljenja.
• Bolovi zbog komplikacija: Ponekad se operacije mogu komplicirati, što može rezultirati neobičnim bolovima. Komplikacije kao što su stvaranje keloidnih ožiljaka, adhezije (spajanje tkiva) ili unutarnja krvarenja mogu uzrokovati dodatne bolove.

Važno je napomenuti da svaki pacijent može različito reagirati na operativne zahvate, te da će bolovi u leđima varirati ovisno o različitim čimbenicima.

Bolovi u leđima u trudnoči

Bolovi u leđima tokom trudnoće su česta pojava, a njihovo razumevanje i efikasno upravljanje mogu značajno poboljšati kvalitet života budućih majki. Ovi bolovi najčešće nastaju kao rezultat promena u telu tokom trudnoće, uključujući povećanje težine, promene u držanju tela i hormonalne fluktuacije.

Kod kojeg spola su bolovi u leđima najčešći

Bolovi u leđima su nešto s čime se gotovo svi susrećemo u životu, bez obzira na spol.

Od mišićne napetosti do ukočenosti, bolovi u leđima mogu utjecati na naše fizičko i mentalno zdravlje. Značajke kao što su opće zdravlje, dob, težina, obiteljska anamneza, karijera, razina aktivnosti igraju ulogu u određenoj količini bolova u leđima osobe.

Dali koji spol općenito više pati od bolova u leđima?

Kliničko istraživanje (vir) pregledalo je 98 studija s PubMed-a i pokazalo da žene imaju veću prevalenciju bolova u leđima u svim dobno-starnim skupinama. Omjer prevalencije tih bolova između žena i muškaraca bio je najviši kod djevojčica i dječaka školske dobi. U usporedbi s ispitanicima srednjih godina, nakon menopauze primijećena je dodatno povećana prevalencija bolova u leđima kod žena u usporedbi s muškarcima:

Koje su službe najčešći uzroci bolova u leđima i križima

Velik broj ljudi širom svijeta pati od bolova u leđima. Mnogi od tih ljudi razvijaju bolove u leđima zbog poslovnih obaveza. Neke aktivnosti tijela više opterećuju leđa od drugih.

Prema podacima američkog ureda za statistiku rada (vir), bolovi u leđima čine 20% svih bolova i bolesti na radnom mjestu.

7 najčešćih zanimanja koja uzrokuju bolove u leđima i križima:

1. Vozači

   Možda se čini neobično, ali posao profesionalnog vozača predstavlja najveći rizik za razvoj bolova u leđima, jer dugo sjede u istom položaju što jako opterećuje kralježnicu.

2. Građevinski radnici

   Ovi radnici provode vrijeme penjući se, dižući teška opterećenja, gurajući i vučući. Često moraju biti u određenim položajima duže vrijeme. Korištenje alata sa ponavljajućim pokretima također može uzrokovati ozljede i bol u leđima, zbog čega je ovo zanimanje visoko rangirano među zanimanjima koja uzrokuju bolove u leđima.

3. Medicinske sestre

   Medicinske sestre i neki drugi zdravstveni radnici velik dio svog radnog vremena provode stojeći. Često također moraju pomaknuti ili podići teške pacijente i opremu. Obavljanje nekih postupaka također može zahtijevati neugodan položaj koji uzrokuje bol u leđima.

4. Uredski radnici

   Uredski poslovi nisu fizički zahtjevni, no upravo je to razlog zašto su među glavnim zanimanjima koja uzrokuju bolove u leđima. Dugo sjedenje u istom položaju može oštetiti vašu kralježnicu. Cijelodnevno sjedenje pred računalom može dovesti do loše držanja tijela, što dugoročno negativno utječe na zdravlje vaše kralježnice.

5. Zubari

   Radnici u zubarskoj struci moraju dugo vremena biti u istom položaju kako bi pružili liječenje pacijentima. Posao može uključivati savijanje i nagnuće gornjeg dijela leđa. Osim bolova u leđima, zubari osjećaju nelagodu i u vratu i ramenima.

6. Skladištari

   Ljudi koji rade u skladištima i distribucijskim centrima obavljaju fizički zahtjevne poslove. Većinu vremena provode na nogama i podižu, guraju i vuču robu ili opremu.

7. Auto mehaničari

   Mehaničari se moraju savijati i okretati u mnogim neugodnim položajima kako bi došli do različitih dijelova vozila. To može uzrokovati opterećenja i druge ozljede koje uzrokuju bolove u leđima.

Simptomi i vrste bolova u leđima

Bol u leđima može biti uzrokovana čak i naglim nepravilnim pokretom ili ozljedom pri podizanju teškog tereta.

Velika razlika je kad govorimo o bolovima u leđima, kada netko nepravilno podigne punu kutiju knjiga, i bolovima koji muče nekoga već nekoliko mjeseci i stalno su prisutni.

Zbog toga tražimo uzroke bolova u križima, ovisno o tome koliko dugo ti bolovi u križima traju ili koliko su prisutni.

Stoga razlikujemo:

• kronične bolove u leđima (traju više od 3 mjeseca) i
• akutne bolove u leđima (koji obično ne traju više od deset dana)

Akutna bol u kralježnici u 90% slučajeva prolazi, dok ostatak čine kronične boli koje traju dulje, npr. više od 3 mjeseca i obično se pretvaraju u kronične.

Sve vrste in simptome bolova u leđima nači čete opisane detajlno na linku.

Simptomi i vrste bolova u leđima koji traju duže vrijeme (više od 3 mjeseca)

Kronični bolovi u leđima su oni koji traju duže od tri mjeseca i koje osjećate kao oštre i jake bolove.

Obično ih uzrokuju bolesti ili posljedične fizičke ozljede koje uzrokuju trajne bolove u leđima i slabo reagiraju na klasično liječenje.

Bez obzira na to što uzrokuje kronične bolove u leđima, potrebno je posjetiti liječnika jer takvo zdravstveno stanje zahtijeva detaljniju obradu. To podrazumijeva zdravstvene pretrage kojima se utvrđuje točan uzrok takvih dugotrajnih bolova i načini daljnje terapije, poput:

• fizioterapije,
• liječenja lijekovima,
• smanjenje tjelesne težine,
• pravilne vježbe za kralježnicu...

Tupa bol u leđima kao najčešća kronična bol u leđima

Bol koja je upalnog podrijetla obično je tupog karaktera. Takva bol se postupno razvija, prvo ju osjećamo u području križa ili zdjelice, često zrači u bedra i prsa.

Upala se može proširiti duž cijele kralježnice, a ponekad se proširi i na zglobove prsa (zglobove između prsne kosti i rebara).

Upalni bol u kralježnici prati i ograničena pokretljivost zahvaćenog dijela kralježnice, smanjena rastezljivost prsa i jutarnja ukočenost.

Prvo se upalna bol pojavljuje povremeno, s vremenom postaje trajna. Pojavljuje se noću, pa tako ne popušta u mirovanju, smanjuje ju razgibavanje.

Simptomi i vrste bolova u leđima koji traju kratko vrijeme (oko jednog tjedna do 10 dana)

Većina akutnih bolova u leđima posljedica je ozljede mišića, ligamenata, zglobova ili diskova. Tijelo reagira na ozljedu stvaranjem upale i iako se upala čini beznačajnom, može uzrokovati jake bolove u leđima.

Kod 5% oboljelih akutna bol postaje kronična, uzroci su:

• loša tjelesna priprema
• teški fizički rad,
• nepravilno podizanje tereta,
• neodgovarajuća visina radne površine,
• loša stolica…

Jednostavna akutna bol u leđima je tupog i pekućeg karaktera, pojačava se pokretom, mišići duž kralježnice su prenapeti, a pokretljivost ograničena. Kod nešto više od 10% oboljelih bol se širi u jednu ili obje noge, bol je parajuća, praćena trncima u nogama čak u mirovanju. Akutna bol u leđima obično se javlja iznenada i traje nekoliko dana ili tjedana.

Jaki bolovi u leđima

Jaki bolovi u leđima su oni koji onemogućuju osobu i obično je potrebno da osoba leži jer nije sposobna stajati. Obično se radi o ozljedi u leđima koja uzrokuje jake bolove u leđima, a to su:

• ozljeda mišića: obično se radi o istezanju mišića ili čak puknuću mišića, što se često događa nepravilnim podizanjem tereta.
• ozljeda malih kralježničnih zglobova ili kralježaka: to se može dogoditi kod sportske ozljede ili prometne nesreće. Najčešća ozljeda je prijelom kralježaka, što je češće kod žena zbog osteoporoze koja je karakterističnija za ženski spol.
• ozljeda diska: disk je sastavni dio kralježnice, jer se nalazi između dviju kralježaka. Okruglog je oblika i mekane, krpaste tvari koja djeluje kao stabilizator vibracija u kralježnici. Ozljeda diska događa se kada disk klizne iz ispravnog položaja pri nepravilnom-naglom pokretu. Takav disk pritišće živac i uzrokuje jake bolove u leđima. Do ozljede diska može doći i kad se disk ispusti i tekućina polako istječe iz njega, tada više nema stabilizatora između kralježaka što uzrokuje bol. Pročitajte još: Šta je hernija diska (diskus hernija.

Peckajuća bol u leđima

Peckajuća bol u leđima je neugodan, ali čest znak bolova u leđima. Mogu je pratiti grčevi mišića, ukočenost, te probadajući ili peckajući bolovi. Peckajuću bol u leđima može pratiti i osjećaj trnjenja. Peckajuća bol može biti kratkotrajna ili oštra i stalna bol. Nakon spavanja ili sjedenja, može se pogoršati. Većina ljudi osjeti peckajuću bol u leđima odmah nakon nesreće ili podizanja teškog predmeta.

Preventivne mjere kako spriječiti bol u leđima

Fizioterapija je važan čimbenik u liječenju bolova u leđima, ali i u prevenciji, jer se na fizioterapiji učite vježbe koje kasnije možete izvoditi kod kuće kako bi spriječili takve bolove. Snažni leđni i trbušni mišići koje jačamo kroz odgovarajuću tjelesnu aktivnost su potpora kralježnici i sprečavaju bol.

Prilikom fizičkog rada i podizanja tereta treba biti pažljiv i slijediti pravila za podizanje i nošenje tereta. Osim redovne tjelesne aktivnosti, pravilnog podizanja tereta i održavanja odgovarajuće tjelesne težine, važno je brinuti se i o zdravim kostima kroz dovoljan unos kalcija i vitamina D.

Posebno se potiče ženske pacijentice da provjeravaju gustoću kostiju; to je važno nakon 50. godine života, kada postoji opasnost od osteoporoze koja je veliki čimbenik bolova u leđima, na što treba obratiti pažnju. Mjerenje gustoće kostiju provodi se svake dvije godine i nažalost je samoplaćničko.

Prevencija bolova u leđima uključuje što više kretanja i aerobne vježbe (hodanje, plivanje, vježbe za jačanje mišića leđa), smanjenje viška tjelesne težine, potrebno je izbjegavati prisilne stavove, nepravilno sjedenje, posebno treba paziti prilikom podizanja tereta.

Ispravno držanje tijela

Ispravno držanje tijela je izuzetno važno za prevenciju bolova u leđima. Evo nekoliko savjeta za ispravno držanje:

1. Kralježnica bi trebala biti ravna: Dok hodate, stojeći ili sjedeći, vaša kralježnica bi trebala biti ravna, bez zakrivljenosti.
2. Ramena bi trebala biti opuštena: Ramena bi trebala biti opuštena i uspravljena, a ne podignuta ili zategnuta.
3. Nemojte se savijati u struku: Kod dizanja teških predmeta, nemojte se naginjati prema naprijed i savijati u struku, već savijte koljena i podignite predmet snagom nogu.
4. Stopala bi trebala biti blago razdvojena: Kod stojećeg položaja, stopala bi trebala biti blago razdvojena, što pomaže u održavanju ravnoteže.
5. Nemojte prekrižiti noge: Dok sjedite, vaša stopala bi trebala biti na podu, a ne prekrižena, kako bi izbjegli dodatni stres na leđima.

Ispravnim držanjem i tehnikom dizanja teških predmeta, možete spriječiti bolove u leđima. Osim toga, redovita tjelesna aktivnost, poput vježbi za jačanje trbušnih mišića, može pomoći u održavanju zdravog kralježnice.

Ispravno držanje u automobilu

Prosječan čovjek provodi mnogo vremena u vožnji. Ljudi često izvješćuju o bolovima u leđima tijekom vožnje ili nakon dugih razdoblja sjedenja za volanom, osobito u donjem dijelu leđa.

To može biti posljedica:

• loše drže
• tresenje automobila zbog neravnina na cesti
• oblik sjedala automobila ili kako ste ga podesili za sjedenje

Stoga je važno postaviti se u ispravan položaj za vožnju. To neće samo osigurati veću udobnost i najbolju moguću podršku za vaš leđa, nego će pomoći u smanjenju daljnjih iritacija.

Tijekom vožnje sjedalo mora biti pravilno postavljeno, a položaj tijela uspravan u kralježnici, oba ruku na volanu – lagano savijena.

• Položaj naslona za glavu – Naslon za glavu je dizajniran tako da podupire vašu glavu u slučaju naglog trzaja, što smanjuje rizik od ozljeda vrata i vratnih kralježaka.
• Položaj volana – da biste sigurno aktivirali zračne jastuke, volan treba biti ispred prsa, ne ispred lica. Između volana i gornjeg dijela bedara treba biti mali razmak. S lagano savijenim rukama trebali biste udobno dosegnuti volan.
• Prsa, ruke, noge i leđa – vaša prsa trebaju biti otvorena, ramena naslonjena na sjedalo, ruke i noge opuštene. Vaša leđa trebaju biti naslonjena na naslon sjedala za potporu donjem dijelu leđa. Koljena trebaju biti lagano savijena za udobnost i bolju kontrolu (savijena koljena djeluju kao potpora u slučaju sudara i omogućavaju bolju apsorpciju sila uslijed neravnina na cesti).
• Postavke položaja nogu i sjedala
  Kako biste mogli stabilizirati svoj trup i bolje raspodijeliti sile koje dolaze s ceste. U vozilu s automatskim mjenjačem uvijek trebate koristiti oslonac za lijevu nogu, dok u vozilu s ručnim mjenjačem trebate koristiti oslonac samo kad ne koristite spojku. Sjedalo bi trebalo biti postavljeno tako da udobno možete upravljati papučicom gasa i kočnice s lagano savijenim koljenima. Naslon sjedala treba biti nagnut pod kutom od približno 100-110 stupnjeva.

Ispravni položaj na radnom mjestu

Ispravni položaj na radnom mjestu je važan jer bolje radimo i koncentriramo se kada nam je ugodno. Međutim, mnogi radni uvjeti nisu uspostavljeni tako da zaposlenima osiguraju udobnost ili dugoročno zdravlje.

Na što trebate paziti na radnom mjestu kako bi vaša kralježnica ostala zdrava i kako ne biste imali bolove u leđima?

Izaberite pravu stolicu

Izbor stolice koja podržava krivulje vaše kralježnice može biti jedan od najboljih zdravstvenih izbora koje možete napraviti na radnom mjestu. Visinu podesite tako da stopala lagano počivaju na podu. Vaša bedra trebaju počivati na sjedalu paralelno s podom. Nasloni za ruke trebaju držati vaše ruke na razini na kojoj su vaša ramena opuštena.

Prilagodite visinu stola

Previsok ili prenizak radni stol može s vremenom uništiti vaše tijelo. Ako je vaš stol prenizak i ne prilagođava se, postavite ga na blokove ili drugu površinu koja ga može podići. Možete također investirati u sto s stalakom za prijenosno računalo koji vam može pomoći održavati ravnu leđa tijekom dana i poboljšati vaš položaj tijekom radnog vremena.

Izbjegavajte dosezanje daleko

Predmete koje često koristite u svom radu (bilo da se radi o stezaljkama, škarama ili nekom drugom predmetu), držite u blizini kako biste ih mogli lako dosegnuti. Izbjegavajte postavljanje tih predmeta u ladice, što bi zahtijevalo savijanje i uvijanje kako bi ih dosegli.

Image by krakenimages on Freepik

Ispravan položaj tijela tijekom spavanja

Ispravan položaj tijela tijekom spavanja je važan faktor preventivnih mjera protiv bolova u leđima. Loš krevet može uzrokovati bol ili ih pogoršati ako već postoje. Stoga trebate biti posebno pažljivi pri odabiru kreveta, a najbolje je potražiti savjet stručnjaka pri kupovini. Također, trebate odabrati pravi jastuk za sebe koji je dovoljno visok i tvrd ili mekan.

Na donjoj slici možete vidjeti kako je ispravan položaj tijela tijekom spavanja i kako kralježnica mora pravilno odmarati kako bi se spriječili bolovi u leđima ili kako bi se postojeći bolovi u leđima ublažili.

Ispravno podizanje tereta

Korištenje ispravne tehnike podizanja tereta svakako može biti velika pomoć u smanjenju rizika od ozljeda križa. Cilj poboljšanja načina podizanja je smanjiti opterećenje donjeg dijela leđa, što vam omogućuje da izvršite radnju s manjim rizikom od ozljeda.

U nastavku su navedena 3 jednostavna koraka koja mogu poboljšati način izvođenja podizanja tereta:

1. Priprema za podizanje tereta: postavite se što bliže predmetu koji želite podići. Savijte koljena i spustite stražnjicu natrag. Prije početka podizanja održavajte potpuno ravno držanje leđa. Stisnite trbušne mišiće i držite ih stisnutima tijekom cijelog podizanja, a leđa držite ravna.
2. Podizanje: Podizanje bi trebalo dolaziti uglavnom iz nogu, dok se dižete prema uspravnom položaju. Poravnajte kukove i koljena istim tempom. Ne dopustite da se koljena poravnaju brže od kukova. Tijekom cijelog podizanja važno je držati teret što bliže svom tijelu.
3. Završetak podizanja: Kada ste uspravni, držite teret blizu sebe. Kada se krećete s teretom, grudi bi trebale biti visoke i ponosne, a leđa ravna tijekom cijelog vremena.

Dodatno:
POSTURE IN THE KITCHEN – How to prevent and manage back pain in the kitchen | Dr. LA Thoma Gustin (angl. video):

Kako pravilno ukloniti snijeg

Uklanjanje snijega je zimska aktivnost koju moramo pravilno izvesti kako ne bi došlo do ozljeda i bolova u leđima. Naravno, govori se o ručnom uklanjanju snijega pomoću lopate koja dolaze u različitim oblicima; u trgovinama možete pronaći ergonomske lopate koje mogu smanjiti rizik ozljeda.

Kada pristupate uklanjanju snijega, slijedite sljedeće:

Prije i poslije uklanjanja snijega, pobrinite se da ste popili dovoljno tekućine. Dehidracija povećava mogućnost ozljede kralježnice i drugih zglobova tijekom fizičke aktivnosti. Kao i kod drugih tjelesnih napora, preporučuje se zagrijavanje prije uklanjanja snijega, jer su sile na tijelo velike, a pokreti za većinu neobični. Pobrinite se za prikladnu obuću i odjeću.

Zašto je fizioterapija važna kod bolova u leđima i križima

Bol u leđima može ljude onesposobiti za redovni posao, kućanske poslove i hobije. Stoga je fizioterapija kod bolova u leđima važan element liječenja bolova, ali i prevencija, jer se na fizioterapiji uče vježbe koje kasnije možete izvoditi kod kuće kako biste spriječili ponavljanje ovakvih bolova.

Ako vam vaš liječnik propiše fizioterapiju u zdravstvenoj ustanovi, vjerojatno ćete dobiti osam tretmana koji mogu uključivati različite metode.

Različite metode u fizioterapiji

Na fizioterapiji, ovisno o vašim bolovima u leđima i uzrocima, primjenjuje se više metoda za ublažavanje bolova u leđima.

Najčešće propisane su:

• elektrostimulacija protiv boli (ES),
• TENS,
• magnetna terapija,
• ultrazvuk,
• ručna masaža,
• laser,
• dijadinamski ili interferentni tokovi,
• istezanje i različite vježbe za križ.

Koja je razlika između leđa i križa

Izraz “leđa” i “križ” često se koriste za opisivanje različitih dijelova tijela i bolova u tim područjima. Evo razlike između ta dva izraza:

1. Leđa (hr: “leđa”): Ovaj izraz odnosi se na gornji dio tijela, posebno na stražnji dio trupa između vrata i stražnjice. Bolovi u leđima mogu se pojaviti u različitim dijelovima ovog područja, uključujući vrat, gornji dio leđa i donji dio leđa. Bolovi u leđima mogu biti uzrokovani različitim faktorima, uključujući loše držanje, naprezanje mišića i ozljede.
2. Križ (hr: “križ”): Križ se odnosi na donji dio leđa, posebno na područje ispod struka i iznad stražnjice. Bolovi u križu često su povezani s donjim dijelom leđa i križima, a mogu biti uzrokovani različitim faktorima, uključujući osteoartritis, herniju diska, naprezanje mišića i druge probleme s kralježnicom.

Dakle, ključna razlika između “leđa” i “križa” na hrvatskom jeziku je u tome što se “leđa” odnose na općenito područje stražnjeg trupa, dok se “križ” odnosi na donji dio leđa, posebno područje oko struka.

Kada vas liječnik upućuje u toplice na rehabilitaciju zbog bolova u leđima

Tko može pacijenta ili osobu koja treba liječenje u toplicama uputiti putem uputnice ili radnog naloga u toplice?

Prim. prof. dr. Zmago Turk, viši savjetnik, specijalist fizikalne medicine i rehabilitacije, akademski specijalist reumatologije:

“Ako se ide na račun zdravstvenog osiguranja, o tome odlučuje posebna komisija u zavodu na prijedlog pojedinih specijalističkih djelatnosti. Prijedlog za liječenje u toplicama može dati i osobni liječnik, ali ga uglavnom pišu specijalisti pojedinih struka. Zavod je u posljednjih godinama značajno skratio boravak u toplicama na 14 dana, a smanjio je i popis indikacija za slanje u toplice. To je obično rehabilitacija nakon operativnih zahvata u različitim granama medicine, rehabilitacija upalnog reumatizma i indikacija kod nekih onkoloških pacijenata. Radnim nalogom pacijenti se šalju na rehabilitaciju u toplice od strane osobnih liječnika i nekih specijalista koji smatraju da mu mogu koristiti prirodni faktori i program rehabilitacije u pojedinim toplicama. Ti radni nalozi obično nemaju vremensko ograničenje.”

Dodatne informacije:

1. Annals of Internal Medicine 2. Clinical practice guidelines for the management of non-specific low back pain in primary care: an updated overview 3. Evidence Based Clinical Guidelines for multidisciplinary spine care