Osteoartritis, poznat i kao artroza, najčešći je oblik degenerativne bolesti zglobova. Najčešće zahvaća koljena, kukove, šake i kralježnicu, a tipični simptomi su bol, ukočenost i smanjena pokretljivost.
Ne može se potpuno izliječiti, ali se simptomi često mogu dobro kontrolirati uz kretanje, prilagodbu opterećenja, fizikalnu terapiju i lijekove po potrebi.
Osteoartritis je vrlo čest problem: WHO procjenjuje da ga ima otprilike 528 milijuna ljudi diljem svijeta.
| Ukratko (TL;DR) |
|---|
| Osteoartritis je najčešći oblik artritisa, poznat i kao artroza. |
| Najčešće zahvaća koljena, kukove, šake i kralježnicu. |
| Glavni simptomi su bol, ukočenost i smanjena pokretljivost zgloba. |
| Rizik raste s godinama, viškom kilograma, starim ozljedama i opterećenjem zglobova. |
| Najčešće pomažu kretanje, fizikalna terapija i lijekovi po potrebi. |
Što je osteoartritis?
Osteoartritis je najčešći oblik artritisa i spada među najčešće degenerativne bolesti zglobova. Kod njega se zglob s vremenom mijenja, zbog čega se javljaju bol, ukočenost i slabija pokretljivost.
Ne radi se samo o “trošenju hrskavice”. S vremenom promjene mogu zahvatiti i kost, zglobnu čahuru te strukture oko zgloba, pa se simptomi postupno pojačavaju.
Najčešće su zahvaćeni koljena, kukovi, šake i kralježnica, a kada promjene zahvate kralježnicu, osteoartritis može biti i jedan od uzroka bolova u leđima.
Je li to isto što i artroza?
Da, artroza i osteoartritis se najčešće smatraju istim stanjem.
Artroza se uglavnom koristi kolokvijalno, dok je osteoartritis specijaliziraniji medicinski termin.
Zato će neki ljudi reći da imaju artrozu koljena, a drugi osteoartritis koljena, ali u većini slučajeva misli se na isti problem.
Koji su prvi simptomi osteoartritisa?
Prvi simptomi osteoartritisa najčešće su bol u zglobu pri kretanju, ukočenost nakon mirovanja i osjećaj da zglob više nije jednako “lagan” kao prije. Tegobe obično počinju postupno, zbog čega ih mnogi dugo pripisuju umoru, godinama ili preopterećenju.
Najčešće se prvo primijeti:
- bol nakon hodanja, penjanja stepenicama ili većeg opterećenja
- ukočenost nakon sjedenja ili ujutro
- slabija pokretljivost zgloba
- krckanje ili škripanje pri pokretu
- povremeno blago oticanje
Kod osteoartritisa bol u početku često nije stalna. Pojavi se nakon aktivnosti, pa se zatim smiri. S vremenom može trajati dulje, javljati se češće i početi ometati svakodnevne kretnje.
Simptomi ovise i o tome koji je zglob zahvaćen. Kod osteoartritisa koljena ljudi često prvo primijete bol pri hodanju i stepenicama. Kod osteoartritisa kuka češći su bol u preponi, kuku ili natkoljenici. Kada se razvije osteoartritis kralježnice, tegobe se mogu osjećati kao bol u leđima, ukočenost i slabija pokretljivost nakon stajanja, hodanja ili duljeg opterećenja.
Ako se uz bol javljaju izraženo oticanje, toplina zgloba ili dugotrajna jutarnja ukočenost, treba misliti i na druge oblike artritisa. Zato je korisno razumjeti i kako prepoznati artritis.
Koje zglobove osteoartritis najčešće pogađa?
Osteoartritis najčešće zahvaća koljena, kukove, šake i kralježnicu. To su zglobovi koji trpe puno opterećenja, pa se upravo tamo simptomi najčešće i javljaju.
Osteoartritis koljena
Kod koljena su tipični simptomi bol pri hodanju, penjanju stepenicama, ustajanju i nakon većeg opterećenja. S vremenom se mogu javiti i ukočenost te slabija pokretljivost.
Osteoartritis kuka
Kod kuka se bol često širi u preponu, natkoljenicu ili prema koljenu. Neki ljudi primijete i otežan hod ili lagano šepanje.
Osteoartritis šake i prstiju
Kada zahvati šaku i prste, osteoartritis najčešće uzrokuje bol, ukočenost i slabiju preciznost pokreta. S vremenom se mogu pojaviti i zadebljanja na zglobovima prstiju.
Osteoartritis kralježnice
Kada osteoartritis zahvati kralježnicu, najčešće se osjeća kao bol u vratu ili leđima, uz ukočenost i smanjenu pokretljivost.
Mogu li biti zahvaćeni i drugi zglobovi?
Da, osteoartritis može zahvatiti i druge zglobove, ali rjeđe. Ponekad se javlja u ramenu, stopalu, gležnju ili drugim dijelovima tijela, osobito ako je taj zglob ranije bio ozlijeđen ili dugotrajno preopterećen.
Nije isto boli li jedan zglob nakon napora ili se bol, oteklina i jutarnja ukočenost javljaju istovremeno u nekoliko zglobova, što može biti tipičnije za druge vrste artritisa.
Što uzrokuje osteoartritis i tko ima veći rizik?
Osteoartritis se najčešće razvija kao posljedica trošenja zgloba, starenja, prethodnih ozljeda i dugotrajnog stresa. Većem riziku su izloženi oni koji imaju prekomjernu težinu, oni koji su imali ozljede zglobova i ljudi koji godinama izvode iste pokrete ili opterećuju iste zglobove.
Najčešći faktori rizika su:
- starija životna dob
- višak kilograma
- stare ozljede zglobova
- ponavljano opterećenje na poslu ili u sportu
- genetska sklonost
- građa zgloba koja pogoduje bržem trošenju
Koliko utječe višak kilograma?
Višak kilograma posebno opterećuje koljena, kukove i kralježnicu. Zbog toga se simptomi često brže razvijaju i lakše pogoršavaju.
Čak i umjereno smanjenje tjelesne težine može kod nekih ljudi smanjiti opterećenje i olakšati svakodnevno kretanje.
Mogu li ozljede ubrzati razvoj bolesti?
Da. Ranije ozljede, prijelomi, oštećenja hrskavice, meniska ili ligamenata mogu povećati rizik da se osteoartritis razvije ranije nego što bi inače.
Posebno su pogođeni sportaši i ljudi koji su obavljali zahtjevnije fizičke zadatke.
Kada se treba javiti liječniku?
Liječniku se treba javiti ako bol traje, ako se zglob sve teže pokreće ili ako simptomi počnu ozbiljnije ometati hodanje, spavanje i svakodnevne aktivnosti.
Pregled je posebno važan ako se pojavi:
- jače oticanje
- naglo pogoršanje boli
- osjećaj da zglob “popušta”
- bol koja se stalno vraća ili postaje sve jača
- sumnja da možda nije riječ samo o osteoartritisu, nego o drugom obliku artritisa
Kako se liječi osteoartritis i što stvarno pomaže?
Osteoartritis se najčešće liječi kombinacijom kretanja, fizikalne terapije, prilagodbe opterećenja i po potrebi lijekova protiv boli. Cilj je smanjiti bol, očuvati pokretljivost i olakšati svakodnevno funkcioniranje.
Najčešće pomažu:
- Redovito kretanje i vježbe – blaga, redovita aktivnost pomaže održati pokretljivost zgloba i ojačati mišiće koji ga podupiru. Kod osteoartritisa je najgore potpuno mirovanje kroz dulje vrijeme, jer tada ukočenost i slabost često postanu još izraženije.
- Fizikalna terapija – fizioterapeut može pokazati koje su vježbe najkorisnije za zahvaćeni zglob i kako smanjiti opterećenje u svakodnevnim aktivnostima. To je posebno korisno kada zbog boli počnete izbjegavati pokret ili nesvjesno mijenjati način hoda i držanja.
- Smanjenje viška kilograma, ako postoji – čak i manji pad tjelesne težine može smanjiti opterećenje na koljenima i kukovima te olakšati kretanje. To ne rješava uzrok u potpunosti, ali mnogim ljudima osjetno ublaži simptome.
- Lijekovi protiv boli i upale – koriste se kada bol ometa hodanje, spavanje ili svakodnevne zadatke. Najčešće služe za kontrolu simptoma, a ne za “popravak” zgloba, pa ih treba uzimati prema savjetu liječnika ili ljekarnika.
- Prilagodba opterećenja i pomagala – odgovarajuća obuća, ortoze, štap ili manja prilagodba aktivnosti mogu smanjiti pritisak na bolni zglob. To je korisno kada simptomi jačaju pri hodanju, stajanju ili ponavljanim pokretima.
Kod težih slučajeva ponekad se razmatraju i injekcije ili operacija, ali obično tek kada osnovne mjere ne pomažu dovoljno.
Može li pomoći magnetoterapija?
Magnetoterapija se može koristiti kao dodatna potpora kod osteoartritisa, posebno kada su prisutni bol, ukočenost i sporiji oporavak zgloba. Najčešće se uključuje uz osnovne mjere kao što su kretanje, fizikalna terapija i prilagodba svakodnevnog opterećenja.
Kod dijela ljudi koristi se s ciljem da pomogne u smanjenju boli, opuštanju zahvaćenog područja i lakšem svakodnevnom funkcioniranju. Posebno može imati smisla kod dugotrajnijih tegoba, kada osoba traži još jedan način kako si pomoći kod kuće.
Ako tražite još jedan način kako si pomoći kod osteoartritisa, vrijedi pogledati i kako magnetoterapija može pomoći kod boli, ukočenosti i svakodnevnih tegoba sa zglobovima.
Što možete napraviti sami kod kuće?
Kod osteoartritisa puno znači ono što radite iz dana u dan. Male prilagodbe često mogu smanjiti bol, olakšati kretanje i pomoći da zglob ostane što funkcionalniji.
Najčešće pomaže:
- redovito, ali umjereno kretanje
- izbjegavanje dugog mirovanja
- raspoređivanje aktivnosti tako da ne preopteretite zglob
- toplina ili hladni oblozi, ovisno o tome što vam više odgovara
- udobna obuća i prilagodba pokreta koji stvaraju najveći pritisak
Što je najvažnije zapamtiti
Osteoartritis je čest i razvija se postupno, ali to ne znači da morate samo trpjeti bol i čekati da bude gore. Uz pravi pristup, simptomi se kod mnogih ljudi mogu dobro držati pod kontrolom.
Najvažnije je prepoznati prve znakove na vrijeme, razumjeti što opterećuje zglob i uvesti mjere koje stvarno pomažu — od kretanja i fizikalne terapije do dodatne potpore koja vam može olakšati svakodnevicu.
Često postavljana pitanja o osteoartritisu
Može li se osteoartritis vidjeti na rendgenu, ili je potreban MRI?
Najčešće je prvi izbor RTG, jer pokazuje suženje zglobnog prostora i osteofite. MRI se koristi kad treba procijeniti meko tkivo, rani stadij ili kad simptomi ne odgovaraju nalazu.
Koja je razlika između osteoartritisa i upalnog artritisa u zglobu?
Kod osteoartritisa ukočenost je češće kraća i jača nakon opterećenja, dok je kod upalnih oblika češća izražena jutarnja ukočenost, oticanje i znakovi sustavne upale.
Što znači “krckanje” u zglobu i je li to opasno?
“Krckanje” može nastati zbog trenja promijenjene hrskavice ili struktura oko zgloba. Sam zvuk bez boli nije nužno opasan, ali uz bol i oticanje govori da zglob treba procjenu.
Kada osteoartritis može uzrokovati bol koja se širi u nogu?
Ako su zahvaćeni zglobovi kralježnice, koštane promjene mogu iritirati živac, pa se bol može širiti niz nogu. Tada treba razlikovati uzrok od diskus hernije ili spinalne stenoze.
Kako se postavlja dijagnoza osteoartritisa?
Dijagnoza se najčešće postavlja na temelju simptoma, pregleda zgloba i RTG snimke. Po potrebi se rade i dodatne pretrage kako bi se isključili drugi oblici artritisa ili drugi uzroci boli.