Što je periferna arterijska bolest [zašto nastaje i kako se liječi]

Periferna arterijska bolest (PAB) je medicinski termin koji označava suženje ili blokadu arterija koje snabdijevaju krv udovima, obično nogama.

Ovo stanje često nastaje zbog ateroskleroze, t.j. nakupljanja masnih naslaga unutar arterija, što uzrokuje sužavanje lumena i smanjenje protoka krvi.

Glavni simptomi periferne arterijske bolesti uključuju bol u nogama pri hodanju ili tijekom aktivnosti (poznat kao klaudikacija), slabu cirkulaciju koja može rezultirati hladnim ili blijedim udovima te ranama koje sporo zacjeljuju.

Napredovanje periferne arterijske bolesti može dovesti do ozbiljnih komplikacija poput gangrene ili amputacije ekstremiteta.

Dijagnoza se obično postavlja na temelju simptoma, fizičkog pregleda te testova poput Doppler ultrazvuka* ili angiografije*.

Liječenje periferne arterijske bolesti obuhvaća promjene u načinu života poput prestanka pušenja, redovite tjelesne aktivnosti i zdrave prehrane, kao i upotrebu lijekova poput antiagregacijskih sredstava ili statina za kontrolu faktora rizika.

U nekim slučajevima može biti potrebna intervencija poput angioplastike ili kirurškog zahvata kako bi se obnovio normalan protok krvi u zahvaćenom području. Redovito praćenje i kontrola faktora rizika ključni su za upravljanje PAB-om i sprječavanje komplikacija.

Kako nastaje periferna arterijska bolest i koji su njeni uzroci

Kao več spomenuto, periferna arterijska bolest najčešće nastaje zbog ateroskleroze, procesa u kojem se masne naslage talože unutar arterija, sužavajući njihov lumen i smanjujući protok krvi u udovima.

Faktori rizika koji doprinose razvoju periferne arterijske bolesti uključuju pušenje, visoki krvni tlak, dijabetes, visoke razine kolesterola, pretilost, nedostatak tjelesne aktivnosti te genetske predispozicije.

Pušenje je posebno značajan faktor, jer nikotin oštećuje stijenke arterija i potiče taloženje masnih naslaga.

Visoki krvni tlak može dodatno oštetiti arterije, olakšavajući proces ateroskleroze.

Dijabetes povećava rizik od periferne arterijska bolesti zbog oštećenja krvnih žila kao posljedica nekontrolirane razine šećera u krvi.

Visoke razine kolesterola pogoduju nastanku ateroskleroze, jer se višak kolesterola može taložiti unutar arterija.

Pretilost i nedostatak tjelesne aktivnosti doprinose razvoju PAB-a jer su povezani s promjenama u metabolizmu masti i šećera te smanjenjem tonusa mišića.

Genetski faktori također igraju ulogu u predispoziciji za razvoj PAB-a. Kombinacija ovih faktora može rezultirati sužavanjem arterija i smanjenjem protoka krvi u udovima, što dovodi do simptoma poput boli pri hodanju, hladnih udova i sporog zacjeljivanja rana.

Koliko je česta periferna arterijska bolest

Globalno se procjenjuje, da preko 230 milijuna ljudi boluje od periferne arterijske bolesti. Prema Svjetskoj Zdravstvenoj Organizaciji (WHO), periferna arterijska bolest je četvrti vodeći uzrok smrti u svijetu.

U Europi pogađa periferna arterijska bolest oko 5% populacije u dobi od 55 do 74 godine. Učestalost PAB se povećava s dobi, a oko 20% ljudi starijih od 75 godina ima PAB.

Prema podacima Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo (HZJZ), PAB pogađa oko 10% populacije starije od 65 godina. Periferna arterijska bolest je češća kod muškaraca nego kod žena i je važan čimbenik rizika za kardiovaskularne bolesti, uključujući srčani udar i moždani udar.

Da li se periferna arterijska bolest u Hrvatskoj smatra invalidnošču

Da li se periferna arterijska bolest (PAB) u Hrvatskoj smatra invalidnošću ovisi o težini bolesti i njenom utjecaju na sposobnost osobe za rad i svakodnevni život.

Prema Zakonu o invalidskom osiguranju u Republici Hrvatskoj, invalidnost se definira kao “smanjena sposobnost za rad izuzetno od poslova koji odgovaraju radnoj sposobnosti i stručnoj spremi osiguranika, uzrokovana bolešću, tjelesnom ozljedom ili invaliditetom od rođenja”.

Postoje tri kategorije invalidnosti:

• I kategorija: Teška invalidnost koja znači da je osoba nesposobna za bilo kakav rad.
• II kategorija: Umjerena invalidnost koja znači da je osoba sposobna za rad s puno izmjenjenih uvjeta rada.
• III kategorija: Lagana invalidnost koja znači da je osoba sposobna za rad s izmjenjenim uvjetima rada.

Težina PAB se procjenjuje na temelju sljedećih čimbenika:

• Simptomi: Jačina i učestalost bolova, utjecaj na hodanje i druge aktivnosti, prisutnost drugih simptoma poput utrnulosti ili otupjelosti.
• Znakovi: Promjene u pulsacijama, boji i temperaturi nogu, prisutnost rana ili gangrene.
• Rezultati testova: Nalazi na angiografiji, ultrazvuku ili drugim testovima krvnih žila.

Ukoliko PAB značajno utječe na sposobnost osobe za rad i svakodnevni život, može se smatrati invalidnošću. U tom slučaju, osoba može podnijeti zahtjev za invalidsku mirovinu kod Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje (HZMO).

Zahtjevu za invalidsku mirovinu treba priložiti sljedeću dokumentaciju:

• Izvještaj liječnika o specijalističkom pregledu
• Medicinsku dokumentaciju koja potvrđuje dijagnozu i težinu PAB
• Dokumentaciju o radnom stažu

HZMO će na temelju priložene dokumentacije donijeti odluku o tome da li se PAB u konkretnom slučaju smatra invalidnošću i u koju kategoriju invalidnosti se svrstava.

Važno je napomenuti da je ovo samo opći pregled i da se za konkretnije informacije o tome da li se PAB u vašem slučaju smatra invalidnošću obratite HZMO-u ili svom liječniku.

Dodatne informacije:

• Zakon o invalidskom osiguranju u Republici Hrvatskoj
• Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje

Simptomi i znakovi periferne arterijske bolesti

Periferna arterijska bolest može uzrokovati različite simptome i znakove koji se često manifestiraju u donjim ekstremitetima, ali mogu zahvatiti i druge dijelove tijela.

Najčešći simptom je bol u nogama, posebno pri hodanju ili tjelesnoj aktivnosti, što se naziva klaudikacija. Ovi simptomi nastaju zbog smanjenog protoka krvi u mišićima zbog suženja ili blokade arterija. Ostali uobičajeni simptomi i znakovi PAB-a uključuju:

1. Hladne noge ili stopala: Smanjen protok krvi može rezultirati osjećajem hladnoće u nogama i stopalima, osobito u ekstremitetima koji su udaljeni od srca.
2. Blijede ili plavkaste noge: Nedovoljna opskrba kisikom može uzrokovati promjene u boji kože, poput blijedosti ili plavkastog odsjaja, osobito tijekom aktivnosti.
3. Sporo zacjeljivanje rana: Smanjen protok krvi može usporiti proces zacjeljivanja rana i ozljeda na nogama.
4. Slab puls u nogama: Liječnik može primijetiti smanjenje ili odsutnost pulsa u arterijama donjih ekstremiteta prilikom fizičkog pregleda.
5. Gubitak kose na nogama i stopalima: Nedovoljna opskrba kisikom i hranjivim tvarima može uzrokovati gubitak kose na nogama i stopalima.
6. Slabost mišića: Smanjen protok krvi može dovesti do osjećaja slabosti u nogama, posebno tijekom hodanja ili aktivnosti.
7. Bol u nogama u mirovanju: U naprednijim slučajevima PAB-a, bol u nogama može se javljati čak i u mirovanju, posebno noću.
8. Pojava čireva ili gangrene: Ozbiljni slučajevi PAB-a mogu dovesti do razvoja čireva na nogama ili gangrene, što može zahtijevati hitno liječenje.

Svi ovi simptomi i znakovi mogu ukazivati ​​na prisutnost PAB-a te je važno potražiti medicinsku pomoć ako se pojave. Uz to, važno je napomenuti da više od 50% ljudi s perifernom arterijskom bolesti nema nikakvih simptoma. U tim slučajevima se bolest otkriva tijekom rutinskog pregleda kod liječnika.

Kako brzo napreduje periferna arterijska bolest

Periferna arterijska bolest može napredovati postupno tijekom vremena, ali brzina napredovanja varira ovisno o individualnim faktorima kao što su ozbiljnost ateroskleroze, kontrola faktora rizika i pridržavanje terapije.

Kako se dijagnosticira periferna arterijska bolest

Periferna arterijska bolest se dijagnosticira kroz anamnezu, fizički pregled i niz testova.

Anamneza obuhvaća prikupljanje informacija o simptomima, medicinskoj povijesti i faktorima rizika.

Fizički pregled uključuje procjenu pulsa u udovima i vizualni pregled kože. Doppler ultrazvuk koristi ultrazvučne valove za procjenu protoka krvi u arterijama, dok se ankle-brachial index (ABI) koristi za mjerenje tlaka u gležnjevima i rukama.

Angiografija, CT angiografija i MRI omogućuju detaljnu vizualizaciju arterija i eventualnih suženja ili blokada.

Doppler karotida* se koristi za procjenu protoka krvi kroz karotidne arterije.

Kombinacija ovih testova pomaže u postavljanju dijagnoze, procjeni težine bolesti i planiranju odgovarajućeg liječenja kako bi se poboljšala cirkulacija krvi u udovima i smanjili simptomi.

Mogučnosti i načini liječenja periferne arterijske bolesti

Liječenje periferne arterijske bolesti obično uključuje kombinaciju promjena u načinu života, lijekova i intervencija kako bi se poboljšala cirkulacija krvi i smanjili simptomi.

Promjene u načinu života mogu uključivati prestanak pušenja, redovitu tjelesnu aktivnost i pravilnu prehranu koja promiče zdravlje srca i krvnih žila.

Lijekovi se često propisuju kako bi se kontrolirali faktori rizika, poput visokog krvnog tlaka, visokog kolesterola ili dijabetesa. To uključuje lijekove kao što su antiagregacijska sredstva, statini za snižavanje kolesterola, lijekovi za kontrolu krvnog tlaka i lijekovi za kontrolu šećera u krvi kod dijabetesa.

U nekim slučajevima, posebno kada su simptomi teški ili progresivni, može biti potrebna intervencija poput angioplastike ili kirurške premosnice kako bi se obnovio normalan protok krvi u zahvaćenom području.

Angioplastika uključuje upotrebu balonskog katetera koji se koristi za proširenje suženih arterija, dok kirurška premosnica uključuje stvaranje alternativnog puta za protok krvi oko blokiranog područja.

Ovi postupci mogu poboljšati protok krvi u udovima i smanjiti simptome kao što su bol pri hodanju ili sporo zacjeljivanje rana.

Redovito praćenje i kontrola faktora rizika ključni su za upravljanje PAB-om i sprječavanje komplikacija.

Šta se desi ako periferna arterijska bolest ostaje neliječena

Ako periferna arterijska bolest ostane neliječena, može doći do progresije simptoma i komplikacija.

To može uključivati ​​povećan rizik od razvoja gangrene (nekroze tkiva), infekcija, formiranja krvnih ugrušaka ili čak moždanog udara ako su karotidne arterije zahvaćene.

Povećava se i rizik od ozbiljnih problema s hodanjem i kvalitetom života zbog boli pri hodanju (klaukacija) i ograničene pokretljivosti. Stoga je važno prepoznati i liječiti perifernu arterijsku bolest kako bi se spriječile komplikacije i poboljšao dugoročni ishod.

Da li je šetnja preporučljiva kod periferne arterijske bolesti

Šetnja može biti korisna i preporučljiva za osobe s perifernom arterijskom bolešću (PAB), ali važno je da se prilagodi individualnim mogućnostima i simptomima pacijenta.

Redovita umjerena tjelesna aktivnost, poput šetnje, može poboljšati protok krvi, povećati snagu mišića i poboljšati opće zdravlje srca i krvnih žila. Međutim, kod osoba s PAB-om, bol pri hodanju (klaudikacija) može biti čest simptom. Stoga je važno slušati svoje tijelo i prilagoditi intenzitet i trajanje šetnje kako bi se izbjegla prekomjerna bol ili nelagoda.

Pacijenti s PAB-om često imaju bolove u nogama tijekom hodanja, ali ti bolovi obično popuštaju kada se zaustave i odmaraju. Stoga se preporučuje intervalni hod gdje se pacijentu dopušta hodanje dokle god je moguće, a zatim se zaustavljanje za odmor dok se bol ne smiri, nakon čega se nastavlja s hodanjem. Ovaj pristup može pomoći u poboljšanju tolerancije na hodanje tijekom vremena.

Prije početka ili promjene režima vježbanja, uvijek se treba konzultirati s liječnikom, osobito ako postoje komplikacije ili druge zdravstvene probleme koji bi mogli utjecati na sigurnost ili učinkovitost vježbanja. Liječnik može dati personalizirane smjernice i preporuke kako bi se osiguralo sigurno i učinkovito upravljanje PAB-om kroz tjelesnu aktivnost.

Kako mogu smanjiti rizik od komplikacija povezanih s perifernom arterijskom bolešću

Smanjenje rizika od komplikacija povezanih s perifernom arterijskom bolešću (PAB) ključno je za upravljanje ovim stanjem i poboljšanje dugoročnih ishoda. Evo nekoliko načina kako to postići:

1. Kontrola faktora rizika: Redovito praćenje i kontrola faktora rizika poput visokog krvnog tlaka, visokih razina kolesterola, dijabetesa i pušenja mogu biti ključni u smanjenju rizika od komplikacija PAB-a.
2. Promjene u načinu života: Uključivanje zdravih navika poput zdrave prehrane, redovite tjelesne aktivnosti, prestanka pušenja i održavanja zdrave tjelesne težine može pomoći u poboljšanju cirkulacije krvi i smanjenju rizika od komplikacija.
3. Redoviti medicinski pregledi: Redoviti pregledi kod liječnika ili specijalista pomažu u praćenju stanja PAB-a i identificiranju eventualnih promjena ili komplikacija u ranim fazama.
4. Terapija lijekovima: Pravilna uporaba propisanih lijekova poput antiagregacijskih sredstava, statina, lijekova za kontrolu krvnog tlaka i lijekova za kontrolu šećera u krvi kod dijabetesa može pomoći u kontroliranju faktora rizika i smanjenju rizika od komplikacija.
5. Redovito vježbanje: Umjerena tjelesna aktivnost, poput šetnje ili vožnje bicikla, može poboljšati cirkulaciju krvi, jačati mišiće i smanjiti rizik od komplikacija povezanih s PAB-om.
6. Pravovremeno liječenje rana: Osobe s PAB-om trebaju pažljivo pratiti svoje noge i stopala te odmah tražiti medicinsku pomoć ako primijete bilo kakve rane ili promjene na koži koje ne zacjeljuju ili su osjetljive na dodir.
7. Edukacija i podrška: Edukacija o PAB-u i podrška od strane zdravstvenih radnika ili grupa za podršku mogu pomoći osobama s ovim stanjem da bolje razumiju svoju bolest i nauče kako smanjiti rizik od komplikacija.

Pravilno upravljanje i kontrola faktora rizika, kao i redoviti pregledi i praćenje stanja, ključni su u smanjenju rizika od komplikacija povezanih s perifernom arterijskom bolešću.

Sa kojim bolovima u leđima može biti povezana periferna arterijska bolest

Periferna arterijska bolest (PAB) može biti povezana s bolovima u leđima ako postoje određeni simptomi koji upućuju na napredovanje bolesti.

Primjerice, bol u leđima može biti povezana s PAB-om ako postoji značajno smanjen protok krvi u nogama, što može dovesti do promjena u hodu i držanju tijela.

Kada su arterije sužene ili blokirane, mišići u nogama mogu biti nedovoljno opskrbljeni krvlju, što može uzrokovati bol i nelagodu. Osim toga, PAB može dovesti do problema s cirkulacijom u kralježnici, što može uzrokovati bolove u leđima. Bolovi u leđima povezani s PAB-om obično su indirektni simptomi bolesti, a češći su simptomi boli u nogama ili grčeva pri hodanju.

Stoga, ako osoba doživljava bolove u leđima zajedno s drugim simptomima PAB-a poput boli u nogama pri hodanju ili hladnih udova, važno je konzultirati se s liječnikom radi daljnje evaluacije i upravljanja bolešću.

Na koje bolesti i probleme s kralježnicom može uticati periferna arterijska bolest

Periferna arterijska bolest (PAB) može utjecati na kralježnicu, posebno ako postoje značajne promjene u protoku krvi ili cirkulaciji u tom području. Evo nekoliko načina na koje PAB može utjecati na kralježnicu i povezane probleme:

1. Degenerativne promjene: PAB može dovesti do smanjene opskrbe krvlju u kralježnici, što može pogoršati degenerativne promjene u kralježničnim diskovima i zglobovima. To može rezultirati povećanom boli u leđima, ograničenjem pokretljivosti i drugim simptomima povezanim s degenerativnim bolestima kralježnice poput osteoartritisa.
2. Smanjenje opskrbe kisikom: Nedovoljna opskrba krvlju u kralježnici može rezultirati nedostatkom kisika u tkivima, što može uzrokovati bolove u leđima ili nelagodu.
3. Otežana rehabilitacija: Osobe s PAB-om mogu imati otežanu rehabilitaciju nakon operacija ili tretmana za probleme s kralježnicom zbog smanjene cirkulacije krvi u udovima. Ograničen protok krvi može usporiti proces ozdravljenja i smanjiti učinkovitost rehabilitacije.
4. Povećani rizik od komplikacija: Osobe s PAB-om koje pate od problema s kralježnicom, poput hernija diska ili spinalne stenoze, mogu imati povećani rizik od komplikacija zbog smanjene cirkulacije krvi. To može uključivati ​​sporije zacjeljivanje rana ili povećan rizik od infekcija.

Stoga je važno da osobe s PAB-om koje imaju probleme s kralježnicom dobiju odgovarajuću medicinsku skrb i pratnju kako bi se rano identificirale eventualne komplikacije i osiguralo adekvatno upravljanje oba stanja.

Kako može elektro magnetna terapija olakšavati poteškoče zbog periferne arterijske bolesti

Elektromagnetna terapija se sve više istražuje kao potencijalna terapija za olakšavanje poteškoća uzrokovanih perifernom arterijskom bolesti (PAB). Ovaj oblik terapije koristi elektromagnetske valove za stimulaciju tjelesnih tkiva i poboljšanje protoka krvi, što može donijeti nekoliko koristi za osobe s PAB-om:

1. Poboljšanje cirkulacije: Elektromagnetski valovi mogu poticati širenje krvnih žila (vasodilataciju) i povećati protok krvi kroz zahvaćena područja. To može pomoći u ublažavanju simptoma kao što su bolovi u nogama pri hodanju ili hladni udovi, koji su česti kod PAB-a.
2. Smanjenje upale: Elektromagnetna terapija može imati protuupalne učinke, što može pomoći u smanjenju upale u arterijama uzrokovane aterosklerozom i drugim vaskularnim promjenama povezanim s PAB-om.
3. Poticanje zacjeljivanja rana: Kod osoba s naprednijom fazom PAB-a koje su podložne ranama koje se sporije zacjeljuju, elektromagnetna terapija može potaknuti proces zacjeljivanja rana stimulirajući protok krvi i metabolizam u zahvaćenim tkivima.
4. Smanjenje boli: Elektromagnetna terapija može imati analgetičke (protubolne) učinke, što može pomoći u smanjenju boli povezane s PAB-om.