Kako smanjiti plak u arterijama, poboljšati zdravlje srca i produžiti život?

Smanjite plak u arterijama i zaštitite srce
Plak u arterijama nastaje nakupljanjem masti, kolesterola i drugih tvari, što može dovesti do ateroskleroze, srčanog ili moždanog udara. Sužene arterije prisiljavaju srce na jači rad, povećavajući rizik od visokog tlaka i drugih komplikacija.

Dobra vijest? Zdrave navike poput pravilne prehrane i redovite aktivnosti mogu značajno smanjiti plak i poboljšati zdravlje srca. S obzirom na to da su bolesti srca vodeći uzrok smrti u svijetu, bitno je poduzeti korake za prevenciju i zaštitu vašeg srca.

Pogledajmo, kako smanjiti plak u arterijama!

Što je plak i kako nastaje?

Plak u arterijama je ljepljiva naslaga koja se nakuplja na unutarnjim stijenkama krvnih žila. Sastoji se od masti, kolesterola, kalcija, otpadnih tvari iz stanica te fibrina, tvari koja sudjeluje u zgrušavanju krvi. Tijekom vremena, ove naslage postupno stvrdnjavaju i sužavaju arterije, što otežava normalan protok krvi. Ovaj proces poznat je kao ateroskleroza i može zahvatiti arterije bilo gdje u tijelu, uključujući srce, mozak i noge.

Još

• Što je periferna arterijska bolest
• Ateroskleroza, tzv. arterioskleroza i njena veza s bolovima u leđima

Glavni uzroci nakupljanja plaka

Plak se najčešće nakuplja kao rezultat dugotrajnog izlaganja čimbenicima koji oštećuju unutarnju stijenku arterija. Najčešći uzroci uključuju:

• Visok kolesterol: Loši LDL kolesterol taloži se na stijenkama arterija, dok dobri HDL kolesterol pomaže u njegovom uklanjanju.
• Visok krvni tlak: Povišeni tlak oštećuje unutarnju stijenku krvnih žila, stvarajući mikropukotine gdje se plak lakše nakuplja.
• Visoka razina šećera u krvi: Dijabetes i inzulinska rezistencija doprinose upalnim procesima u krvnim žilama.
• Pušenje: Toksini iz duhanskog dima oštećuju arterije i pospješuju nakupljanje plaka.

Rizični čimbenici

Postoji niz čimbenika koji povećavaju rizik od stvaranja plaka u arterijama:

• Nezdrava prehrana: Hrana bogata zasićenim mastima, trans mastima i rafiniranim šećerima doprinosi stvaranju plaka.
• Genetika: Osobe s obiteljskom poviješću kardiovaskularnih bolesti sklonije su nakupljanju plaka.
• Stres: Kronični stres može povisiti krvni tlak i potaknuti nezdravu prehranu, što povećava rizik.
• Fizička neaktivnost: Nedostatak tjelovježbe smanjuje protok krvi i povećava rizik od nakupljanja plaka.

Razumijevanje uzroka i rizičnih čimbenika glavno je za prevenciju i smanjenje plaka u arterijama. Usvajanjem zdravih životnih navika moguće je značajno smanjiti rizik i poboljšati zdravlje krvnih žila.

Simptomi i posljedice nakupljanja plaka

Nakupljanje plaka u arterijama često se razvija postupno i može dugo vremena ostati neprimijećeno. Simptomi se obično pojavljuju tek kada dođe do značajnog suženja arterija ili blokade protoka krvi.

Tipični simptomi

Simptomi variraju ovisno o tome koje su arterije pogođene:

• Arterije srca (koronarne arterije): Bol u prsima (angina), stezanje u prsima, osjećaj pritiska ili nelagode, osobito tijekom fizičkog napora ili stresa.
• Arterije koje vode u mozak: Glavobolja, vrtoglavica, slabost ili utrnulost u rukama i nogama, problemi s govorom ili vidom.
• Arterije u nogama (periferna arterijska bolest): Bol, grčevi ili slabost u nogama, osobito prilikom hodanja.
• Arterije koje opskrbljuju bubrege: Povišeni krvni tlak i problemi s bubrežnom funkcijom.

Komplikacije

Neliječeno nakupljanje plaka može dovesti do ozbiljnih komplikacija:

• Ateroskleroza: Sužavanje i stvrdnjavanje arterija koje ograničava protok krvi.
• Srčani udar: Ako se plak rupturira, može doći do stvaranja krvnog ugruška koji blokira dotok krvi u srce.
• Moždani udar: Ako ugrušak blokira protok krvi u mozak, može doći do moždanog udara.
• Aneurizma: Proširenje i oslabljivanje arterijske stijenke, što može dovesti do puknuća i unutarnjeg krvarenja.

Kada posjetiti liječnika

Preporučuje se posjet liječniku ako primijetite:

• Učestale bolove u prsima ili otežano disanje
• Utrnulost ili slabost u udovima
• Neobjašnjive glavobolje, vrtoglavicu ili probleme s govorom
• Simptome koji se pogoršavaju tijekom fizičkog napora

Redoviti liječnički pregledi, osobito ako imate rizične čimbenike poput visokog kolesterola, povišenog krvnog tlaka ili obiteljsku povijest srčanih bolesti, neophodni su za pravovremeno otkrivanje i liječenje problema s arterijama.

Kako smanjiti plak u arterijama prirodno

Promjene u načinu života mogu značajno smanjiti plak u arterijama i poboljšati zdravlje srca. Pravilna prehrana, redovita tjelesna aktivnost i smanjenje štetnih navika glavni su koraci u tom procesu.

Promjena prehrane

Pravilna prehrana je najvažnija u smanjenju plaka i održavanju zdravih arterija.

Namirnice koje pomažu u smanjenju plaka:

• Voće i povrće: Bogato antioksidansima i vlaknima koji smanjuju razinu lošeg kolesterola (LDL) i potiču zdravlje krvnih žila. Posebno korisni su bobičasto voće, agrumi, avokado i lisnato zeleno povrće.
• Cjelovite žitarice: Zob, ječam i kvinoja pomažu u snižavanju kolesterola zahvaljujući visokom udjelu vlakana.
• Omega-3 masne kiseline: Riba poput lososa, skuše i sardina smanjuje upalu i sprječava nakupljanje plaka.
• Maslinovo ulje: Sadrži zdrave mononezasićene masti koje pomažu u zaštiti arterija.
• Orašasti plodovi i sjemenke: Bademi, orasi i lanene sjemenke bogati su zdravim mastima i vlaknima.
• Češnjak: Poznat po svojoj sposobnosti da smanji krvni tlak i poboljša zdravlje srca.

Namirnice koje treba izbjegavati:

• Trans masti: Prisutne u prerađenoj hrani, margarinima i brzoj hrani; povećavaju razinu LDL kolesterola.
• Zasićene masti: Masno crveno meso, punomasni mliječni proizvodi i pržena hrana mogu potaknuti nakupljanje plaka.
• Rafinirani šećeri i jednostavni ugljikohidrati: Slatkiši, gazirana pića i bijeli kruh mogu dovesti do naglih skokova šećera u krvi i oštećenja krvnih žila.

Uravnotežena prehrana s naglaskom na cjelovite namirnice i zdrave masti sprječava i smanjenje plaka u arterijama.

Fizička aktivnost

Redovita tjelovježba pomaže u jačanju srca, poboljšava cirkulaciju i potiče razgradnju masnih naslaga u krvnim žilama.

Najbolje vrste vježbi za zdravlje srca:

• Aerobne aktivnosti: Hodanje, trčanje, vožnja bicikla i plivanje pomažu u poboljšanju cirkulacije i snižavanju kolesterola.
• Vježbe snage: Podizanje utega i vježbe s vlastitom težinom poboljšavaju tonus mišića i potiču metabolizam.
• Joga i pilates: Ove aktivnosti smanjuju stres i potiču fleksibilnost, što pozitivno utječe na zdravlje srca.

Preporuke za učestalost i intenzitet treninga:
Preporučuje se najmanje 150 minuta umjerene aerobne aktivnosti tjedno ili 75 minuta intenzivne aktivnosti, uz 2 do 3 treninga snage tjedno.

Upravljanje stresom

Kronični stres može negativno utjecati na krvni tlak, razinu kolesterola i povećati rizik od srčanih bolesti.

Tehnike za smanjenje stresa:

• Meditacija: Prakticiranje mindfulness tehnika može sniziti krvni tlak i smanjiti razinu hormona stresa.
• Duboko disanje: Tehnike disanja poput dijafragmalnog disanja smiruju živčani sustav i poboljšavaju cirkulaciju.
• Tjelesna aktivnost: Redovita tjelovježba učinkovito smanjuje stresne hormone i poboljšava raspoloženje.
• Društvena podrška: Razgovor s prijateljima, obitelji ili terapeutom može značajno pomoći u upravljanju stresom.

Prestanak pušenja i smanjenje alkohola

Pušenje je jedan od glavnih čimbenika rizika za nakupljanje plaka. Toksini iz duhanskog dima oštećuju arterije, povećavajući rizik od stvaranja ugrušaka i blokade protoka krvi.

Prestanak pušenja značajno poboljšava zdravlje arterija već nekoliko mjeseci nakon prestanka, dok dugoročno smanjuje rizik od srčanih bolesti.

Konzumacija alkohola u umjerenim količinama može imati zaštitni učinak na srce, posebno crno vino koje sadrži antioksidanse poput resveratrola. No, preporučuje se ograničiti unos alkohola na:

• 1 piće dnevno za žene
• 2 pića dnevno za muškarce

Potpuna kontrola nad čimbenicima rizika u kombinaciji sa zdravim životnim navikama pruža najbolju zaštitu od nakupljanja plaka i održava arterije zdravima.

Kako smanjiti plak u arterijama medicinskima metodama

U nekim slučajevima, kada promjene u načinu života nisu dovoljne za smanjenje plaka u arterijama, potrebna je medicinska intervencija. Postoje različite vrste lijekova i postupaka koji mogu pomoći u uklanjanju ili smanjenju plaka i poboljšanju zdravlja krvnih žila.

Kako smanjiti plak u arterijama lijekovima za snižavanje kolesterola

Jedan od najvažnijih ciljeva liječenja plaka u arterijama je smanjenje razine lošeg kolesterola (LDL), koji doprinosi stvaranju naslaga na stijenkama krvnih žila.

• Statini: Statini su najčešće korišteni lijekovi koji smanjuju proizvodnju kolesterola u jetri, čime pomažu u snižavanju razine LDL kolesterola. Statini također mogu stabilizirati plak i smanjiti rizik od njegovog pucanja, što može dovesti do ugrušaka.
• Ezetimib: Ovaj lijek smanjuje apsorpciju kolesterola iz hrane u crijevima, što dodatno pomaže u snižavanju razine kolesterola u krvi.
• PCSK9 inhibitori: Ovi lijekovi blokiraju protein koji smanjuje sposobnost tijela da uklanja LDL kolesterol iz krvi, čime drastično smanjuju razinu kolesterola. Koriste se u slučajevima kada drugi lijekovi nisu učinkoviti.
• Fibrati i nikotinska kiselina: Ovi lijekovi snižavaju razinu triglicerida i povoljno djeluju na ravnotežu između LDL i HDL kolesterola.

Kako smanjiti plak u arterijama postupcima poput angioplastike i stentiranja

Ako plak u arterijama uzrokuje značajnu blokadu protoka krvi, mogu biti potrebni invazivni postupci kako bi se vratila normalna funkcija krvnih žila.

• Angioplastika: Ovaj postupak uključuje umetanje balona u sužene arterije, koji se potom napuhava kako bi se proširila arterija i omogućio bolji protok krvi. Angioplastika je česta metoda za liječenje suženja koronarnog arterijskog sustava.
• Stentiranje: Nakon angioplastike, često se postavlja metalni stent, koji je mrežasti cjevasti uređaj. Stent pomaže održati arteriju otvorenom i sprečava ponovno sužavanje. Stentovi mogu biti prekriveni ljekovitim tvarima koje sprječavaju stvaranje novih naslaga.
• Laser: U nekim slučajevima, laser može biti korišten za uklanjanje plaka iz arterija, iako se ovaj postupak rjeđe koristi od angioplastike i stentiranja.

Kada je operacija potrebna

Ako su druge metode liječenja nedovoljno učinkovite, ili ako je plak uzrokovao ozbiljnu blokadu u arterijama, može biti potrebna kirurška intervencija. To su obično operacije poput:

• Koronarna arterijska bypass operacija (CABG): Ova operacija koristi krvne žile iz drugih dijelova tijela (najčešće iz nogu ili prsnog koša) kako bi zaobišla začepljene ili sužene koronarne arterije, omogućujući normalan protok krvi do srca.
• Endarterektomija: Ovaj kirurški postupak uključuje uklanjanje plaka iz arterija, obično u slučajevima kada je plak ozbiljno blokirao protok krvi, primjerice u arterijama vrata ili nogu.

Iako su medicinske intervencije učinkovit način za smanjenje plaka u arterijama, one se obično koriste kao posljednja opcija nakon što promjene životnih navika i lijekovi nisu dali željene rezultate. Redoviti medicinski pregledi i suradnja s liječnikom treba vam za pravovremeno otkrivanje problema i odabir odgovarajuće terapije.

Kako smanjiti plak u arterijama prevencijom

Prevencija nakupljanja plaka u arterijama prva je za očuvanje zdravlja srca i krvnih žila. Pravovremenim mjerama i usvajanjem zdravih životnih navika moguće je značajno smanjiti rizik od ateroskleroze i povezanih komplikacija.

Potencialni pozitivni efekti magnetoreaptije kod ateroskleroze:

1. Poboljšanje mikrocirkulacije
   • Magnetna polja šire kapilare i male krvne sudove, što može poboljšati protok krvi oko suženih arterija. Iako magnetoterapija ne uklanja sam plak, bolja cirkulacija može pomoći tkivima da dobiju više kiseonika i hranjivih materija.
2. Smanjenje viskoznosti krvi
   • Studije sugerišu da magnetoterapija može smanjiti zgrušavanje krvi i poboljšati njenu fluidnost, što pomaže u sprečavanju tromboze (stvaranja krvnih ugrušaka). Ovo može smanjiti rizik od komplikacija poput srčanog ili moždanog udara.
3. Protivupalni efekat
   • Magnetoterapija može smanjiti hroničnu upalu koja je ključni faktor u razvoju ateroskleroze. Manja upala pomaže u stabilizaciji plaka, smanjujući rizik od njegovog pucanja i nastanka tromba.
4. Stimulacija metabolizma
   • Magnetoterapija može poboljšati ćelijski metabolizam, što podržava procese obnavljanja krvnih sudova i detoksikaciju organizma.
5. Ublažavanje simptoma
   • Kod osoba sa lošom cirkulacijom usled arterijske blokade (npr. bol u nogama prilikom hodanja ili bol u leđima povezan s vaskularnim problemima), magnetoterapija može pomoći u smanjenju bola i grčeva.

Važne napomene:

• Magnetoterapija ne može rastopiti ili fizički ukloniti plak iz arterija.
• Najbolji efekti se postižu kada se koristi kao dodatak zdravom načinu života, pravilnoj ishrani i medicinskoj terapiji koju je prepisao lekar.
• Pre početka magnetoterapije, osobe sa kardiovaskularnim problemima treba da se posavetuju sa lekarom.

Redovni zdravstveni pregledi

Jedan od najvažnijih koraka u prevenciji plaka je redoviti posjet liječniku. Provodite preventivne preglede, osobito ako imate rizične čimbenike poput visokog krvnog tlaka, povišenog kolesterola ili obiteljsku povijest kardiovaskularnih bolesti. Preporučuju se sljedeći pregledi:

• Mjerenje krvnog tlaka i praćenje promjena u njegovoj visini.
• Provjera razine kolesterola i triglicerida u krvi.
• Kontrola razine šećera u krvi, osobito za osobe s povećanim rizikom od dijabetesa.
• EKG ili ultrazvuk srca za otkrivanje eventualnih problema sa srcem ili krvnim žilama.

Ovi pregledi omogućuju ranu detekciju problema i omogućuju pravovremeno liječenje ili promjene u načinu života koje mogu spriječiti daljnje nakupljanje plaka.

Važnost zdravih životnih navika

Najvažniji faktor u prevenciji plaka su zdravi životni izbori.

• Zdrava prehrana: Uravnotežena prehrana bogata voćem, povrćem, cjelovitim žitaricama i zdravim mastima smanjuje razinu lošeg kolesterola i upale u tijelu.
• Redovita fizička aktivnost: Tjelovježba poboljšava cirkulaciju, snižava krvni tlak i pomaže u održavanju zdrave tjelesne mase.
• Kontrola stresa: Smanjenje stresa kroz meditaciju, jogu ili druge tehnike pomaže u smanjenju rizika od bolesti srca.
• Prestanak pušenja i umjereno konzumiranje alkohola također su neophodni za očuvanje zdravlja arterija.

Dodaci prehrani koji mogu pomoći

Neki dodaci prehrani mogu imati korisne učinke na zdravlje srca i arterija, ali uvijek ih treba koristiti uz savjetovanje s liječnikom.

• Omega-3 masne kiseline: Pomažu u smanjenju upale i poboljšavaju ravnotežu između dobrog i lošeg kolesterola.
• Koenzim Q10 (CoQ10): Ovaj antioksidans može pomoći u održavanju zdravlja srca i krvnih žila.
• Česen: Prirodni dodatak koji može pomoći u snižavanju krvnog tlaka i kolesterola.
• Zeleni čaj i kurkuma: Poznati su po svojim protuupalnim svojstvima, koja mogu smanjiti rizik od nastanka plaka.

Prevencija je najbolji način zaštite od ozbiljnih kardiovaskularnih bolesti, a kombinacija redovitih pregleda, zdravih životnih navika i, ako je potrebno, dodataka prehrani, može značajno smanjiti rizik od nakupljanja plaka u arterijama.

Kako je plak u arterijama povezan sa bolovima u ledjima?

Plak u arterijama i bolovi u leđima mogu biti povezani kroz probleme sa cirkulacijom i kisikovom opskrbom mišića i tkiva. Evo kako:

1. Ateroskleroza i smanjeni protok krvi

• Plak se nakuplja u arterijama, sužava ih i smanjuje protok krvi. Kada se to dogodi u arterijama koje opskrbljuju kičmu (npr. abdominalna aorta ili arterije koje hrane mišiće leđa), dolazi do smanjene isporuke kisika i hranjivih tvari.
• Ova smanjena cirkulacija može uzrokovati bolove u donjem delu leđa ili čak grčeve u mišićima tokom aktivnosti.

2. Ishemija kičmenih struktura

• Ako plak zahvati arterije koje hrane kičmenu moždinu ili okolne živce, to može dovesti do ishemije (nedostatka kisika), što izaziva bol, slabost ili trnce u leđima i nogama.

3. Abdominalna aortna aneurizma (AAA)

• Ovo je stanje povezano s aterosklerozom, gde dolazi do proširenja abdominalne aorte. AAA može uzrokovati duboku, pulsirajuću bol u donjem delu leđa.

4. Upala i oksidativni stres

• Plak u arterijama često izaziva hroničnu upalu, što može doprineti bolovima u leđima preko uticaja na mišiće i zglobove.

Simptomi koji mogu ukazivati na vaskularni problem:

• Bol u leđima koji se pojačava pri hodanju i smanjuje u mirovanju
• Hladne noge ili osećaj utrnulosti
• Grčevi u nogama ili stopalima
• Pulsirajući bol u abdomenu ili donjem delu leđa

Ako sumnjate na ovu povezanost, posebno ako imate faktore rizika poput visokog krvnog pritiska, pušenja ili dijabetesa, preporučuje se konsultacija sa lekarom za odgovarajuće preglede.

Kako smanjiti plak u arterijama dodatakom u prehrani

Dodaci prehrani mogu igrati važnu ulogu u održavanju zdravlja arterija, osobito kada su uzeti u kombinaciji s zdravim životnim navikama. Iako nisu zamjena za pravilnu prehranu i fizičku aktivnost, neki dodaci mogu doprinijeti smanjenju rizika od nakupljanja plaka i poboljšanju cjelokupnog zdravlja srca i krvnih žila.

• Omega-3 masne kiseline: Omega-3 masne kiseline, koje se nalaze u ribama poput lososa i sardina, mogu pomoći u smanjenju upale i snižavanju razine triglicerida. To usporava razvoj plaka u arterijama i smanjuje rizik od srčanih bolesti. Omega-3 masne kiseline također povećavaju razinu dobrog HDL kolesterola, što doprinosi čišćenju arterija.
• Vitamin K2: Vitamin K2 pomaže u usmjeravanju kalcija iz krvnih žila u kosti, čime smanjuje rizik od kalcifikacije arterija. Kalcifikacija arterija može doprinijeti njihovom stvrdnjavanju i sužavanju, što povećava rizik od srčanih bolesti. Redovita konzumacija vitamina K2 može pomoći u održavanju elastičnosti arterija.
• Magnezij: Magnezij je mineral koji pomaže u opuštanju krvnih žila i održavanju normalnog krvnog tlaka. Snižavanje krvnog tlaka smanjuje stres na arterije, čime se smanjuje rizik od oštećenja arterijskih stijenki. Magnezij je također vrlo važan u ravnoteži elektrolita, što je važno za pravilno funkcioniranje srca.
• Koenzim Q10: Koenzim Q10, koji se prirodno nalazi u tijelu, pruža energiju stanicama, uključujući stanice srca. Osim što poboljšava funkciju srca, također može smanjiti krvni tlak i spriječiti oksidativni stres, koji je jedan od faktora za razvoj ateroskleroze.
• Probiotici: Probiotici poboljšavaju ravnotežu crijevne mikroflore i mogu pozitivno utjecati na razinu kolesterola u krvi. Zdravlje crijeva izravno je povezano sa zdravljem srca, jer mikrobiota može utjecati na razine upale i kolesterola u organizmu.

Napomena: Prije uzimanja bilo kakvih dodataka prehrani, uvijek se preporučuje konzultirati se s liječnikom ili nutricionistom kako bi se osigurala sigurnost i učinkovitost.

Utjecaj genetike na nakupljanje plaka

Genetika igra važnu ulogu u zdravlju naših arterija, a razumijevanje vlastite genetske predispozicije može pomoći u donošenju informiranih odluka o zdravlju srca. Iako zdrav način života može značajno smanjiti rizik, neki ljudi mogu biti genetski predisponirani za brže nakupljanje plaka u arterijama.

• Obiteljska povijest bolesti srca: Ako u obitelji postoji povijest bolesti srca, to može značajno povećati rizik od razvoja ateroskleroze i drugih kardiovaskularnih bolesti. Genetska predispozicija za visoki kolesterol, visok krvni tlak ili druge čimbenike rizika može utjecati na brzinu stvaranja plaka u arterijama.
• Nasljedne lipidemije: Stanja poput obiteljske hiperholesterolemije mogu dovesti do vrlo visokih razina kolesterola u krvi od mladosti. Ova nasljedna bolest povećava rizik od ranog razvoja ateroskleroze, jer visoke razine lošeg kolesterola (LDL) mogu uzrokovati brže nakupljanje plaka u arterijama.
• Genetski testovi: Genetski testovi mogu pomoći u procjeni rizika od razvoja bolesti srca. Kroz analizu specifičnih gena, liječnici mogu utvrditi povećani rizik od nakupljanja plaka i preporučiti personalizirane preventivne mjere. Genetska testiranja mogu biti posebno korisna za osobe s obiteljskom poviješću bolesti srca.
• Interakcija gena i okoliša: Iako genetika može povećati rizik, životne navike poput zdrave prehrane, redovite fizičke aktivnosti i izbjegavanja stresa također sprječavaju nakupljanja plaka. Zdrav način života može značajno ublažiti učinke genetske predispozicije.

Napomena: Razumijevanje vlastite genetske predispozicije može pomoći u prilagodbi životnih navika i u donošenju boljih odluka za zdravlje srca.

Ima više načina, kako smanjiti plak u arterijama!

Nakupljanje plaka u arterijama ozbiljan je zdravstveni problem koji može dovesti do brojnih komplikacija, uključujući srčani udar, moždani udar i periferne vaskularne bolesti. Međutim, Kako smanjiti plak u arterijama nije više pitanje.

Pravilna prehrana, bogata voćem, povrćem, omega-3 masnim kiselinama i cjelovitim žitaricama, može značajno smanjiti razinu lošeg kolesterola i upale u tijelu. Redovita fizička aktivnost poboljšava zdravlje srca i krvnih žila, dok tehnike smanjenja stresa, poput meditacije i dubokog disanja, mogu pomoći u očuvanju ravnoteže. Također, prestanak pušenja i umjereno konzumiranje alkohola potrebni su za zdravlje arterija.

Redovni zdravstveni pregledi omogućuju pravovremenu detekciju rizičnih čimbenika i omogućuju pravovremeno liječenje. Za osobe koje su već suočene s problemima sa srcem i krvnim žilama, medicinske metode poput lijekova, angioplastike i stentiranja mogu biti nužne.

Zdravlje srca i arterija u velikoj mjeri ovisi o našim svakodnevnim odlukama. Poduzmite konkretne korake prema zdravijem životu i učinite svoje srce zdravijim i dugotrajnijim. Razmislite o promjenama koje možete implementirati danas, jer zdravlje vaših arterija počinje s vama.